ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Uvažavajući klimatske prilike koje +za ovogodišnju jesensku sjetvu nisu bile ni približno idealne, +dosadašnju realizaciju sjetve u Ministarstvu poljoprivrede i +šumarstva RH smatraju zadovoljavajućom.
Stručnjaci iz +Ministarstva očekuju da će se najveći dio planirane sjetve +ostvariti u idućim danima ako vremenske prilike budu naklonjene +poljodjelcima.
ZAGREB, 11. studenoga (Hina) - Uvažavajući klimatske prilike koje
za ovogodišnju jesensku sjetvu nisu bile ni približno idealne,
dosadašnju realizaciju sjetve u Ministarstvu poljoprivrede i
šumarstva RH smatraju zadovoljavajućom. Stručnjaci iz
Ministarstva očekuju da će se najveći dio planirane sjetve
ostvariti u idućim danima ako vremenske prilike budu naklonjene
poljodjelcima.#L#
Prema podacima toga ministarstva do 9. studenoga sjetva je
obavljena na 56,58 posto od planiranih 294.120 hektara (ha)
površina. Pritom je pšenicom zasijano 50,1 posto planiranih
površina, odnosno 102.802 hektara, od čega 40 posto na poljima
obiteljskih gospodarstava, a ostatak su zasijale tvrtke.
U Osječko-baranjskoj županiji, na koju otpada jedna četvrtina
ukupnih površina pod pšenicom, od planiranih 52.500 ha do početka
ovoga tjedna je zasijano 61 posto.
Sjetva pšenice u Vukovarsko-srijemskoj županiji obavljena je na
15.116 ha ili 48,8 posto planiranih površina, u Požeško-slavonskoj
županiji na 6048 ha ili 64,3 posto planiranih površina, dok je u
Bjelovarsko-bilogorskoj županiji od planiranih 18.000 ha pšenicom
zasijano 29,4 posto.
Za razliku od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, Zajednica
udruge seljaka Slavonije i Baranje drži da je za njih jesenska
sjetva promašena i završena tema. I to unatoč tome što ratarski
stručnjaci ističu da se odabrane hrvatske sorte pšenice još mogu
sijati bez obzira na istek optimalnih agrotehničkih rokova.
Po riječima predsjednika te Zajednice Antuna Lasla, jesenska je
sjetva obavljena samo na približno 30 posto predviđenih površina,
uz zanemarivu primjenu mineralnih gnojiva i deklariranog sjemena.
U Zajednica ocjenjuju kako su poticajne mjere hrvatske Vlade
prekasno donesene, a da je njihova primjena destimulativna.
Nedostaci ovojesenske sjetve izaći će na vidjelo tijekom žetve
iduće godine, kade će, tvrde u Zajednici udruge seljaka Slavonije i
Baranje, seljaci žeti samo gubitke i podbačaj u proizvodnji.
Iako se seljaci žale na novi model subvencioniranja, u Ministarstvu
poljoprivrede i šumarstva naglašavaju da je u početku bilo
određenih nesnalaženja kod korisnika poticaja, no zaprimanje i
obrada zahtjeva za poticaj ide svojim tijekom, a pojednostavljena
je i procedura.
Uz pšenicu, do 9. studenoga raž je zasijana na 1503 ha ili 21,5 posto
planiranoga, ječam na 58,6 posto od planiranih 35.000 ha, zob na 614
ha, tj. 28,8 posto planiranih površina. Uljanom je repicom, pak,
zasijano 84,7 posto planiranih površina, tj. 15.254 ha, povrćem
2168 ha ili 31,9 posto plana, dok je ostala jesenska sjetva
obavljena na 1933 ha ili 17,9 posto planiranih površina. U
dosadašnjoj je sjetvi jedino krmno bilje zasijano na više površina
od planiranih. Plan za sjetvu krmnog bilja bio je 9410 ha, a do
početka ovoga tjedna zasijano je 21.640 ha.
U Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri
Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), potvrđuju kao su klimatski
uvjeti ove godine doista usporili sjetvu, no smatraju i da je novi
model subvencioniranja proizvodnje po jedinici površine, što se
već pokazalo kod uljane repice, vrijednosno niži od dosadašnjeg.
Stručnjaci u tom sektoru kažu kako je kroz duži niz godina odsustvo
odgovarajućih sustavnih mjera agrarne politike u području
kreditiranja proizvodnje i cijena u poljoprivredi dovelo do
teškoća u toj djelatnosti.
Nužno je, smatraju, povećavati subvencije u poljoprivredi, koje bi
trebale iznositi između pet i šest posto državnog proračuna.
Također, jedno od ključnih pitanja u sklopu sustavnih mjera je i
osnivanje Fonda za kreditiranje tekuće proizvodnje u
poljoprivredi, koji bi trebao raspolagati sa pet do šest milijardi
kuna.
Miroslav Kuskunović
(Hina) mku sbo