faz-mračna budućnost-10. XI.

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 10. XI. 1998. Mračna budućnost za srpske akademske građane "Predavanja profesora Popovića na beogradskom fakultetu elektrotehnike već su postala kuriozum. Moralo bi se zapravo reći predavanja 'ispred fakulteta elektrotehnike', jer profesor Popović, član Srpske akademije znanosti i umjetnosti, predaje, ako vrijeme dopusti, pod vedrim nebom. Međunarodno priznatog stručnjaka za primijenjenu elektromagnetiku i antensku tehniku 27. su listopada trojica namještenika jedne privatne tvrtke za osiguranje iznijeli iz predavaonice pred okupljenim slušateljstvom. Zabranjeno mu je stupiti u prostorije sveučilišta na kojem radi od 1958. i na kojem je od 1978. predavao kao ordinarius. Profesor Popović skrivio je što nije htio potpisati novi ugovor o radu. Time je po shvaćanju novoproglašenog dekana fakulteta prestao njegov radni odnos. Posljedica je bilo izbacivanje uz pomoć trojice 'gorila'. Ratnički opremljeni ljudi iz osiguranja već tjednima predstavljaju svakodnevnu sliku na beogradskom sveučilištu. Srpski akademski svijet treba 'politički očistiti'. Srpski je parlament 26. svibnja ove godine s mandatnom većinom Socijalističke stranke (SPS) i njezinom koaliranom ekstremno nacionalističkom Radikalnom strankom (SRS) usvojio novi zakon o sveučilištima u zemlji. Nacrt zakona bio je držan u tajnosti. Konzultacije s nezavisnim zastupnicima sveučilišta nisu održane. Novim zakonom bi po tumačenju ministarstva obrazovanja država bolje koristila svoje pravo vlasništva nad državnim visokim školama. Stoga ministar imenuje rektore sveučilišta koji sa svoje strane određuju dekane fakulteta. Novi dekan filološkog fakulteta je primjerice profesor ruske morfologije - i član SRS-a. Tijela sveučilišta osuđena su na promatranje pri određivanju svojeg vodstva. Za profesore koji prosvjeduju novi zakon znači da se zapravo ukida autonomija visokih škola i ustavom zajamčena sloboda znanosti. Jednom osobitom odredbom zakona predviđeno je da svi zaposleni na sveučilištima u roku od 60 dana poslije obznane zakona moraju sklopiti ugovor o radu. Brojni profesori prijeporni članak 165. drže prisilom da izjave odanost ministarstvu i vladi i pozivaju se na svoje stare, neoročene ugovore o radu. Iako zakon ne predviđa prisilne mjere protiv onih koji ne potpišu nove ugovore, odbijanje potpisa znači gubitak radnog mjesta. Više od stotinu profesora do sada je pokazalo hrabrost da ne potpiše nove ugovore o radu. Skoro svi su poslije toga izgubili svoj temelj egzistencije. Da bi se između studenata i neomiljenih profesora ubacilo klin razdora, smanjeni su uvjeti ispita. Oni koji unatoč tome ne uspiju, mogu polagati nepoloženi ispit češće nego prema starim odredbama. Do sada su se studenti gotovo bez iznimke solidarizirali sa svojim otjeranim profesorima. Na predavanjima ispred elektrotehničkog fakulteta pločnici su bili tako popunjeni, da je profesor Popović svoje formule ispisane na ploči morao objašnjavati megafonom. No od straha da neće uredno svršiti studij, otpor studenata mogao bi se prije ili kasnije slomiti. Udarac režima usmjeren je ponajprije na beogradsko sveučilište, daleko najveće od ukupno šest državnih visokih škola u zemlji. (...) Zbog 'političkog isušivanja' akademskog krajolika, jedna skupina profesora, među njima i ugledni borac za ljudska prava i direktor beogradskog centra za ljudska prava Dimitrijević, pokušava izgraditi 'alternativnu mrežu za akademsko obrazovanje'. Pri tomu se nadaju međunarodnoj potpori. Mreža bi trebala stvoriti temelj doista nezavisnog sveučilišta koje će se jednoga dana osnovati. Inicijativa ipak krije opasnost da mladi ljudi, doduše poučavani kod najboljih profesora, ne dobiju nikakve izglede za položaj u društvu. U svakom slučaju, budućnost akademskih građana Srbije izgleda mračno. Od kraja osamdesetih godina 'brain drain' je već oštetio zemlju za veći dio njezine duhovne elite. Desetci tisuća dobro izobraženih mladih Srba napustili su svoju domovinu, jer nisu vidjeli gospodarsku perspektivu, jer su htjeli izbjeći ratnu službu u Hrvatskoj ili Bosni, ili jer jednostavno više nisu mogli podnositi agresivnu tupavost nacionalističkih vlastodržaca. Sada ostatak duhovne elite tjeraju u, na neki način, unutarnju emigraciju" - piše među ostalim Matthias R?b.