ZAGREB, 10. studenoga (Hina) - U "Klovićevim dvorima" večeras je +otvorena retrospektivna izložba hrvatskoga slikara Josipa +Crnoborija, koji se nakon 52 godine vratio u domovinu.
ZAGREB, 10. studenoga (Hina) - U "Klovićevim dvorima" večeras je
otvorena retrospektivna izložba hrvatskoga slikara Josipa
Crnoborija, koji se nakon 52 godine vratio u domovinu.#L#
Crnobori se rodio 1907. u istarskome selu Banjolama. U jesen 1929.
upisuje se u Umjetničku akademiju u Zagrebu i studira slikarstvo
kod Tomislava Krizmana i Maksimilijana Vanke. Od dolaska Marina
Tartaglie na Akademiju 1931. Crnobori je bio u njegovoj klasi,
pokazavši se kao jedan od najmarljivijih Tartagliinih studenata.
Studij slikarstva završava 1936., a prvu samostalnu izložbu
priređuje godinu dana poslije u salonu Ulrich. Na toj izložbi prvi
put su bili izloženi istarski i primorski krajolici te nekoliko
vrlo uspješnih portreta koji upućuju na španjolske i francuske
majstore.
Nekoliko godina poslije, u početku 40-ih, Crnobori slika krajolike
Maksimira i Tuškanca, a osobito se ističe kao vrstan portretist.
Godine 1947. emigrira i uspješno slika u emigraciji, no njegovo je
djelo u Hrvatskoj gotovo zaboravljeno.
U lipnju 1992. na poticaj Crnoborijeva prijatelja slikara Josipa
Vanište priređena mu je velika izložba u Muzeju grada Zagreba. Tada
se hrvatska likovna javnost bolje uputila u stvaralaštvo toga
slikara.
Otvarajući večerašnju izložbu, ministar kulture mr. Božo Biškupić
istaknuo je da je Crnoborijev životopis iskaz umjetničke, ali i
ljudske sudbine mnogih hrvatskih umjetnika, koji odlaze iz svoje
domovine, ali je nikada emotivno ne napuštaju jer svojim
stvaralačkim činom nastoje biti stalnom sastavnicom njezina bogata
potencijala. Crnoborijeva duboka vjernost figurativnom
slikarstvu neraskidiva je spona s vlastitom memorijom, dojmovima i
uprizorenjem stvarnosti. U njegovu djelu, dodao je, kao da je
pohranjena sva čežnja naših ljudi kojima je odmak od domovine
upravo omogućio spoznaju njezine prave vrijednosti. Izložba je
ujedno hommage svima koji su svijest o domovini i njezinoj
opstojnosti simbolizirali umjetničkim djelom.
Crnoborija moramo danas promatrati u sjecištu najrazličitijih
okolnosti hrvatskog i međunarodnog umjetničkog korpusa, kao dio
likovnosti stoljeća koje je na izmaku, i kojemu je on dao svoj golem
prinos. Retrospektivnom izložbom vraćamo dug ne samo velikom
umjetniku nego i svima koji su Hrvatsku živjeli i osjećali bivajući
daleko od nje, kazao je Biškupić.
Na izložbi je prikazano 80-ak Crnoborijevih slika, najvećim
dijelom ulja na platnu i crteža, nastalih u proteklih šest
desetljeća.
Izložba je otvorena uz novčanu potporu Ministarstva kulture,
brojnih pokrovitelja i "Klovićevih dvora". Na djelatnoj potpori u
pripremama izložbe sudjelovao je i Generalni konzulat Republike
Hrvatske u New Yorku, a pomogla je i Humanitarna zaklada za djecu
Hrvatske.
Svečanu otvorenju su, uz brojne kulturne i javne djelatnike, bili
nazočni i slikar Josip Crnobori, predsjednica Humanitarne zaklade
za djecu Hrvatske, gđa Ankica Tuđman, predstavnici Hrvatske
iseljeničke zajednice u New Yorku, državni dužnosnici te kulturni i
javni djelatnici.
Radovi na izložbi dio su Crnoborijeve darovnice "Klovićevim
dvorima", a dio je u vlasništvu brojnih zagrebačkih kolekcionara,
Moderne galerije, Muzeja grada u Koprivnici, državnog Ureda za
upravljanje imovinom i Hrvatskoga državnog sabora.
Autorica izložbe i likovnog postava je Biserka Rauter-Plančić.
Izložba Josipa Crnoborija bit će otvorena do 30. studenog.
(Hina) ta sp