es-8. XI.- El Pais-sigurnosni sustav Eu

ŠPANJOLSKA EL PAIS 8. XI. 1998. Umrežena sigurnost "U svijetu u kojemu počinje prevladavati logika stvaranja mreža, toj tendenciji ne može pobjeći ni sigurnosna politika. A ti su se problemi, vezani uz sigurnosnu politiku, promijenili. Iako se u Europi, unatoč nekim ohrabrujućim pokazateljima, i dalje više cijeni nedostatak političke volje za napredovanje na putu vojnog i obrambenog povezivanja, Stari Kontinent ima te mogućnosti, i može ih iskoristiti ako to želi. Kosovo je pravi primjer, i to na više načina. Međunarodna zajednica je kasno intervenirala, ali je barem uspjela izbjeći humanitarnu katastrofu. A sada će nenaoružani civili biti zaduženi za nadziranje ispunjavanja na terenu onoga što je dogovoreno u sporazumu, dok nenaoružane bespilotne letjelice obavljaju nadzor iz zraka. Ali nedostaju nam jasnija pravila za interveniranje u toj vrsti sukoba. I Europa mora prestati davati samo ljude i novac, dok SAD daje svoju najsuvremeniju tehnologiju i moćnu diplomaciju. Na Prvom međunarodnom seminaru koji je 'El Pais', organizirao u suradnji s francuskim 'Le Mondeom', pod nazivom 'Nove dimenzije sigurnosne politike', postalo je jasno da je danas obrana Europe ujedinjena u Atlantskom savezu. Ali NATO nije dovoljan, unatoč činjenici da je to organizacija koja se, uz Europsku uniju, najviše promijenila i čije postojanje katkad cijene čak i Rusi. Sigurnosna politika je nešto mnogo šire. Ona mora uzimati u obzir razlike u životnom standardu susjednih područja, kao što su obale Sredozemlja, mora pomagati pri stvaranju dobre imigracijske politike (jer priljev ljudi još će se i povećati), mora biti oslonac demokraciji, čak mora znati i kako riješiti posljedice sadašnje financijske krize, budući da je nije predvidjela. Ako se prije deset godina govorilo o nuklearnom oružju i sukobljenim vojnim savezima, danas se, kad je riječ o sigurnosnoj politici, treba ići mnogo šire. I sve je mnogo zamršenije. Budući da sukobi uglavnom izbijaju unutar država, a ne između država, i budući da su to sukobi socijalne, kulturalne i gospodarske prirode, postaje sve jasnije koliko nam nedostaje mogućnost njihova sprječavanja, a vidi se i koliko za svime kaskaju neke ustanove koje su zaostale u procesu prilagođavanja novome svijetu, a takvi su i UN, i OESS, i Međunarodni monetarni fond. Reforma tih ustanova mora se provesti pojačavanjem demokratskog nadzora nad njima. Osnivanje upravnih skupina, bez obzira na to radi li se o skupini G-7 ili o kontaktnoj skupini za područje bivše Jugoslavije, opasna je tendencija, a ide u smjeru koji je suprotan tim demokratskim idejama. Institucionalno povezivanje ipak ima i svoje granice. Postoji tendencija horizontalne, a ne vertikalne podjele vlasti. A u situaciji kad se radi o državama, nevladinim organizacijama, međunarodnim ustanovama i, poglavito, međunarodnim tvrtkama bez ikakvog demokratskog nadzora, onaj tko se ne bude znao uključiti u novi sustav mreža izgubit će utjecaj. Svi, čak i diplomacije pojedinačnih država, moraju znati kako djelovati u tom novom sustavu", piše u nepotpisanom komentaru lista.