ZAGREB, 20. listopada (Hina) - "U hrvatskom državnom vodstvu nema nikakvih dvojbi jesmo li ili nismo za povezivanje sa svijetom. Hrvatska je za povezivanje s Europom, Sjedinjenim Američkim Državama i sa svima u svijetu, ali na
osnovama zajedničkih interesa i očuvanja državne suverenosti". Istaknuo je to predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman danas u Svetoj Nedelji prigodom svečanosti početka izgradnje 13 kilometara duge dionice autoceste Bregana-Zagreb. Dionica, u koju će biti uloženo 461,500.000 kuna, odnosno, oko 71 milijun dolara, trebala bi biti izgrađena do sredine 2000. U izgradnji, uz američku tvrtku Bechtel i tursku Enka, sudjelovat će i hrvatke građevne tvrtke. Dionica će biti dio buduće autoceste Bregana-Zagreb-Dubrovnik.
ZAGREB, 20. listopada (Hina) - "U hrvatskom državnom vodstvu nema
nikakvih dvojbi jesmo li ili nismo za povezivanje sa svijetom.
Hrvatska je za povezivanje s Europom, Sjedinjenim Američkim
Državama i sa svima u svijetu, ali na osnovama zajedničkih interesa
i očuvanja državne suverenosti". Istaknuo je to predsjednik
Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman danas u Svetoj Nedelji
prigodom svečanosti početka izgradnje 13 kilometara duge dionice
autoceste Bregana-Zagreb. Dionica, u koju će biti uloženo
461,500.000 kuna, odnosno, oko 71 milijun dolara, trebala bi biti
izgrađena do sredine 2000. U izgradnji, uz američku tvrtku Bechtel
i tursku Enka, sudjelovat će i hrvatke građevne tvrtke. Dionica će
biti dio buduće autoceste Bregana-Zagreb-Dubrovnik.#L#
Obraćajući se nazočnima, Predsjednik je rekao kako je današnja
svečanost važan događaj koji označuje početak izgradnje moderne
autoceste, koja će povezivati sjeverozapadnu i jugoistočnu
Hrvatsku, uključivo prolaz kroz Bosnu i Hercegovinu.
"Bitna značajka početka izgradnje autoceste je što time Hrvatska
dokazuje spremnost na ulaganja u povezivanje hrvatskih područja i
povezivanje Hrvatske sa svijetom", rekao je, dodavši kako se tim
projektom Hrvatska "povezuje sa svijetom, a ne zatvara od
svijeta".
Hrvatska je za povezivanje sa svijetom, u prvom redu s prijateljima
i zemljama kao što su Sjedinjene Američke Države i Turska, s kojom,
kako je rekao, također imamo dobre, prijateljske odnose.
Predsjednik je istaknuo kako, uz suradnju s jednom od najvažnijih
američkih tvrtaka Bechtelom, Hrvatska pregovara s još nekim
američkim tvrtkama, kao što je Parsons, koja bi trebala obnoviti
termoelektranu-toplanu Zagreb. To pokazuje odlučnost Hrvatske da
se nakon rata, u mirnodopskom razdoblju, posveti bitnim pitanjima
svojeg unutarnjega razvoja, ali isto tako i suradnji sa svijetom",
kazao je predsjednik Tuđman.
Podsjetivši na više od dvije godine pripreme projekta, direktor
američkoga Bechtela Charles Redman izrazio je zadovoljstvo što
tvrtka može pridonijeti razvoju Hrvatske. Posebno je zahvalio
predsjedniku Tuđmanu i ministarstvima na potpori u ostvarenju
projekta izgradnje autoceste. Istaknuvši kako će projekt zaposliti
više od tisuću hrvatskih radnika, Redman je napomenuo kako je to
prvi veći posao neke velike američke tvrtke u izgradnji Hrvatske.
"Projekt simbolizira uspjeh Hrvatske u postizanju fiskalne
stabilnosti i gospodarskom razvoju, a ujedno je i simbol njezinih
ambicioznih planova", rekao je Redman, ocijenivši kako to otvara
mogućnost za prve dugoročne zajmove Hrvatskoj.
Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj William Montgomery je podsjetio na
važnost projekta, rekavši kako on pridonosi stabilnosti odnosa
dviju zemalja. Prisjetivši se i tragične smrti američkoga ministra
trgovine Rona Browna, Montgomery je ustvrdio kako je danas ostvaren
dio njegove vizije.
Predsjednik hrvatske Vlade Zlatko Mateša istaknuo je važnost
autoceste u povezivanju zemalja zapadne Europe i Hrvatske, Bosne i
Hercegovine, Albanije, Grčke i Turske. "Prisutnost stranih tvrtaka
i međunarodnih financijskih institucija u izvedbi projekta govori
o otvorenosti hrvatskoga gospodarstva i želji za suradnjom sa
susjedima i međunarodnom zajednicom", kazao je Mateša.
Naglasivši kako je izgradnja cesta preduvjet cjelovitosti države i
njezina svekolika razvoja, ravnatelj Hrvatske uprave za ceste
Aleksandar Čaklović je podsjetio kako je hrvatska država, unatoč
ratu i obnovi, velik dio sredstava uložila u izgradnju i održavanje
cestovne mreže. Čaklović je napomenuo kako su izgrađene ili su u
izgradnji dionice autocesta Zagreb-Rijeka, Zagreb-Macelj,
Zagreb-Goričan, Zagreb-Lipovac, te istarski dijelovi Jadranske
autoceste. Podsjetio je na 1996. kad je između hrvatske Vlade i
američke tvrtke Bechtel International potpisan Memorandum o
razumijevanju.
Hrvatska Uprava za ceste, Bechtel i "joint venture" partner Enka iz
Turske potpisali su u travnju ove godine ugovor o gradnji triju
dionica autoceste Bregana-Zagreb-Dubrovnik, dužine 120
kilometara i vrijednosti 600 milijuna dolara. Uz danas započetu
izgradnju dionice Bregana-Zagreb, ugovorom je predviđena dionica
od Zagreba preko Velike Gorice do Siska, te dionica od Siska do
granice s Bosnom i Hercegovinom. Ugovorom je 70 posto radova
povjereno hrvatskim tvrtkama.
Prva dionica od hrvatsko-slovenske granice do Zagreba dio je
Desetog paneuropskog prometnog koridora, te dio međunarodnog
cestovnog pravca E-70 koji se od obala Atlantskog oceana proteže do
Crnog mora, povezujući zemlje zapadne i srednje Europe s
jugoistočnom Europom i Bliskim istokom.
Projektom je predviđeno da se sjeverna strana sadašnje ceste
Bregana-Zagreb proširi u autocestu. Početak dionice je u čvorištu
Jankomir, gdje se priključuje autocesta Zagreb-Macelj, a završetak
je na graničnom prijelazu Bregana, gdje će se naplaćivati
cestarina. Autocesta će imati dva odvojena kolnika, a svaki kolnik
dva vozna i zaustavni trak.
Na svečanosti su među inima bili nazočni turski veleposlanik Dariel
Batybaj, ministri Jure Radić, Željko Lužavec i Mate Granić,
Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku Ivić Pašalić,
zagrebačka gradonačelnica Marina Matulović-Dropulić i zagrebački
župan Branimir Pasecky.
(Hina) so dd
201630 MET oct 98