HR-BANKE-SKUPOVI-Bankarstvo +GS: MAĐARSKA ISKUSTVA U SANACIJI I RESTRUKTURIRANJU BANKARSTVA ++BIZOVAČKE TOPLICE 6. studenoga (Hina) - Iskustva u procesu sanacije +i restrukturiranja mađarskog bankarstva bila je glavna tema prvog +dana
susreta predsjednika i članova uprava banaka i štedionica koji +se u organizaciji hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje +održava do sutra poslijepodne u Bizovačkim toplicama.
BIZOVAČKE TOPLICE 6. studenoga (Hina) - Iskustva u procesu sanacije
i restrukturiranja mađarskog bankarstva bila je glavna tema prvog
dana susreta predsjednika i članova uprava banaka i štedionica koji
se u organizaciji hrvatskog instituta za bankarstvo i osiguranje
održava do sutra poslijepodne u Bizovačkim toplicama. #L#
U Mađarskoj je 1992. i 1993. godine kada je započeo proces sanacije
i restrukturiranja sustava, 80 posto ukupne bankarske aktive bilo
problematično rekao je predsjednik Državne agencije za nadzor
banaka Mađarske dr. Imre Tarafas. Banke su sanirane sa ukupno 10
posto brutto domaćeg proizvoda Mađarske (BDP).
Prema njegovim riječima, država je sanaciju bankarskog sustava
pokrila izdavanjem državnih obveznica na rok 20 godina.
Banke mogu te obveznice koristiti i kao kolateral ukoliko imaju
probleme sa likvidnosti za dobivanje lombardnih kredita, a kamata
se određuje prema tromjesečnom prosjeku zapisa centralne banke.
U Mađarskoj je u petogodišnjem razdoblju dvije trećine banaka
postalo vlasništvo inozemnih banaka. 27 posto su bili domaći
ulagači dok je 15 posto dionica banaka ostalo u državnom
vlasništvu.
Prije početka same sanacije u Mađarskoj je uveden strogi zakon
prema kojem su banke ukoliko nisu bile u stanju nakon 90 dana
podmirivati svoja plaćanja po kratkom postupku odlazile u stečaj.
Zakon o stečaju se jednako strogo primjenjivao i na gospodarski
sustav.
Direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju
banaka RH Mladen Šunjić naglasio je da je prema novom Zakonu o
bankama sanacija dozvoljena ali ona je izuzetak a ne pravilo.
Pritom je zadaća agencije da trošak sanacije bude što manji za
državu.
Predsjednik programskog savjeta hrvatskog Instituta za bankarstvo
i osiguranje prof. Mate Babić naglasio je da u poteškoćama svega 15
posto ukupne hrvatske bankovne aktive pa stoga ni trošak sanacije
za državu neće biti vjerojatno tako velik kao što je to bilo u
Mađarskoj.
Sutra će o hrvatskim iskustvima u sanaciji banaka govoriti Mladen
Šunjić.
(Hina) js alt