nj 5. XI. TS fischer:za njem. interese

NJEMAČKA DER TAGESSPIEGEL 5. XI. 1998. Fischer: "Naglašavanje kontinuiteta pretpostavka je za otvaranje novog manevarskog prostora" List objavljuje interview Thomasa Kr?tera s novim njemačkim ministrom vanjskih poslova Joschkom Fischerom. - U prvom krugu Vaših nastupnih posjeta središnji je pojam bio 'kontinuitet'. Upućuje li učestalo naglašavanje da nova vlada neće voditi različitu vanjsku politiku u odnosu na staru, na zaključak da su partneri zabrinuti zbog crveno-zelene koalicije u Njemačkoj? = Ne, ali pitanja je bilo. Postojali su brojni nesporazumi glede moje stranke, za koje djelomice i sami snosimo odgovornost. Predodžba ili bojazan da bi Njemačka mogla odstupiti od politike predvidivosti, pouzdane veze s Europom i transatlantskog saveza i ponovo krenuti vlastitim putem - sva ta pitanja u kontekstu naše povijesti moraju biti riješena i držim da bitan dio njih i jest riješen. Utoliko je naglašavanje kontinuiteta pretpostavka za otvaranje novog manevarskog prostora. Moramo steći kapital povjerenja za novu njemačku vladu pod vodstvom Gerharda Schr?dera, i uklopiti ga u koncert interesa naših partnera, kako bismo potom mogli iskoristiti naš manevarski prostor. To je naša zadaća. - U odnosu na partnere upotrijebili ste riječ koju koristite prostodušnije od Vašeg prethodnika: riječ je o interesima - njemačkim interesima. Možemo li iz te činjenice izvući zaključak da se Joschka Fischer uvrštava među predstavnike koncepta samosvjesne nacije? = Glupost! Njemačka se previše često suočavala s prigovorom da Nijemci imaju svoje interese ali o njima ne govore. Takvo ponašanje izaziva nepovjerenje. Treba steći kapital u obliku povjerenja i potom jasno očitovati interese. No, teza o samosvjesnoj naciji upravo je suprotna onome što je u interesu naše zemlje. Snažnije pozivanje na vlastiti ego, na vlastiti prestige samo bi naštetilo našim interesima i izazvalo nepovjerenje. Taj je mehanizam povezan s našom prošlošću, s našim zemljopisnim položajem i s našim gospodarskim potencijalom. Upravo je uklapanje naših interesa u mrežu europskih interesa jako koristilo Njemačkoj. Na takvoj bismo politici trebali ustrajati. - No, fina razlika ipak postoji, kada Vi - umjesto da ih zavijete u diplomatske formulacije - primjerice u Varšavi, u suglasju s poljskim ministrom vanjskih poslova jasno imenujete razlike u interesima i međusobne strahove. Je li taj novi stil zapravo program? = Ne bismo takav nastup odmah trebali pretjerano prikazivati kao nekakav program. Mogu reći samo sljedeće: njemačka vanjska politika mora se oslanjati na interese i na načela. Moramo uvijek računati s aktualnošću naše prošlosti. U tom pogledu ne možemo birati - iako smo mlađa generacija. Ta je činjenica sastavni dio stvarnosti naše zemlje, stvarnosti u obliku kako Njemačku vide izvana. Moramo živjeti sa snagom kolektivnog sjećanja a jasno imenovanje tih čimbenika, otvoren dijalog s našim prijateljima i susjedima i o spornim pitanjima najbolji je temelj zajedničkog oblikovanja budućnosti. - Čini se da i u novim vladama država-partnera postoji tendencija jezgrovitijeg i otvorenog razgovora o razlikama u interesima. Je li to možda prilika za bolje rješavanje tih razlika? = Pripremamo se za nadogradnju novih katova na europskoj kući. Kada želite ispitati statiku kuće, ne smijete se ograničiti samo na puste priče. Trebate račune o mogućem opterećenju i odgovarajućim sigurnosnim mjerama. Kutovi moraju biti točni i sve mora biti točno izračunato - opterećenje, pritisak na građevinu. U skladu s tim računima treba odrediti konstrukciju i snagu zida. Potrebna je vizija kuće. No, realizacija te vizije u konkretnu građevinu sastoji se od velikog broja razboritih pojedinačnih koraka. - Uzmimo kao primjer malu opeku. Vi ste s britanskim kolegom Robinom Cookom razvili zamisao o europskom izvješću o stanju ljudskih prava. Posrijedi je ambiciozan projekt za fazu njemačkoga predsjedanja EU s odlukama o reformi te međunarodne zajednice. Kako bi to izvješće trebalo izgledati? = Trebalo bi to biti izvješće Europske unije o ljudskim pravima, koje će izgraditi sasvim konkretan pritisak za djelovanje. Trebali bismo ispitati koliko ćemo partnera još pronaći. Posrijedi ne bi trebala biti njemačko-britanska inicijativa, koja isključuje bilo koga. Smatram da je taj projekt nužan - ponajprije gledano iz aspekta iskustva da su ljudska prava jako važna u dobu globalizacije. Ona su glavna pretpostavka slobodnog gospodarstva. - Kako bi to trebalo izgledati? Bi li EU trebala ocjenjivati zaštitu ljudskih prava u svijetu ili samo na vlastitom području? = Još uvijek raspravljamo o konkretnom obliku izvješća. Pitanje je također u kojoj će mjeri u taj proces biti uključeno i ministarsko vijeće EU, povjerenstvo i europska skupština. - Je li odnos prema ljudskim pravima središnji novi vanjskopolitički naglasak crveno-zelene vlade? = U svakom je slučaju središnji novi naglasak. Tome valja dodati međunarodna ekološka pitanja i posljedice koje proizlaze iz globalizacije. No, važnija od novih naglasaka jest daljnja provedba glavne europske zadaće: produbljenja i proširenja Europske unije. U tom pogledu neće biti novih naglasaka već samo novih katova na europskoj kući. Ne gradimo novu kuću ali nadam se da možemo dovršiti bitne dijelove. Stvarni napredak u tom procesu važniji mi je od novih naglasaka. - Najavili ste pregled stanja u njemačkoj vanjskoj politici - nešto nalik pregledu stanja u blagajni u financijskoj politici. Kako bi to trebalo izgledati i u kojem će vremenskom okviru uslijediti taj pregled? = Pod time možete zamisliti novog ministra nove vlade koji u internom dijalogu s vodećim dužnosnicima kuće i stručnih odjela ispituje dosadašnju politiku. Gdje se nalazimo na svim političkim poljima? Što ćemo nastaviti? Kako moramo postaviti nove naglaske? Od čega bismo ubuduće trebali odustati? Treba odgovoriti na ta pitanja. Nakon toga valja izvući konkretne, praktične zaključke. Smatram da je svođenje početne bilance u vanjskoj politici stvar koja se podrazumijeva sama po sebi. - Kada će se to dogoditi? = Uskoro. - Nova vlada imala je - kažu neki - sreću da njezino preuzimanje vlasti bude obilježeno krizom na Kosovu, koja je od samog početka pokazala njezinu odgovornost. Dijelite li to mišljenje? = Ne. Bilo bi mi draže da nismo gurnuti naglavce u taj težak slučaj - iako čak nikada ranije nismo bili u sastavu vlade. No, nismo mogli birati. Izabrani smo a to smo i htjeli. Snosimo odgovornost i moramo postupati u skladu s tom činjenicom. - Kako će to izgledati u pitanju Iraka? Ne bi li to mogao biti Vaš sljedeći veliki izazov? = S njim se već suočavamo. Ne trebamo ga zaobilaziti. Stvari se nižu jedna za drugom, ali neću se žaliti - nitko se ne smije žaliti, pa ni - odnosno posebno ne - moja stranka. Naime, mi smo i htjeli preuzeti odgovornost i sada se moramo snalaziti. Podupiremo pokušaj Vijeća sigurnosti UN o odgovarajućem utjecaju na Sadama Huseina. Taj je utjecaj oblikovan na različite načine. Sigurno nismo najprimjereniji za rješavanje toga pitanja, ali tu su drugi - Rusi, Francuzi. Oni imaji bolji pristup za ostvarivanje mirnog rješenja a ono može obuhvaćati samo potpunu provedbu jasnih rezolucija Vijeća sigurnosti. - Razvoj događaja na Kosovu pokazuje da bi se moglo pokazati nužnim da Njemačka - bez obzira na to hoće li na kraju uistinu biti primijenjena sila - mora biti spremna za sudjelovanje u postavljanju odgovarajuće prijeteće kulise. = Ta dva slučaja nije moguće usporediti. Treba strogo raspravljati o svakom pojedinačnom slučaju. Kosovo je u Europi. Posrijedi je izravna ratna opasnost u Europi. Mi smo na razne načine povezani s tom kriznom regijom. U Njemačkoj živi brojna albanska manjina. Sve su to stvari koje igraju važnu ulogu. Stanje u Iraku drugo je pitanje. Nadam se da će tamo prevladati spoznaja da Sadam Husein izoliran u svojoj politici, te mora ispuniti rezolucije UN želi li poboljšati položaj u kojem se nalazi njegovo stanovništvo. - Dakle, ne polazite od pretpostavke da Njemačka mora sudjelovati u pripremi akcije protiv Iraka? = To je čista spekulacija pa neću komentirati. Stvar je previše ozbiljna. Kada je riječ o ratu i miru, od mene ćete odgovor dobiti samo u indikativu. Nikakve spekulacije.