ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - Oštrom podjelom HDZ-a i oporbe o +potrebi postojanja posebne liste za dijasporu, Zastupnički dom +Hrvatskog državnog sabora završio je večeras cjelodnevnu raspravu +o izbornom zakonu, što ga je predložilo
šest oporbenih stranaka +(HSLS, LS, IDS, SDP, HSS i HNS). Iako oporbeni prijedlog pokušava +uvesti više novina u izborni sustav, kao ključno pitanje nametnulo +se pitanje liste za dijasporu.
ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - Oštrom podjelom HDZ-a i oporbe o
potrebi postojanja posebne liste za dijasporu, Zastupnički dom
Hrvatskog državnog sabora završio je večeras cjelodnevnu raspravu
o izbornom zakonu, što ga je predložilo šest oporbenih stranaka
(HSLS, LS, IDS, SDP, HSS i HNS). Iako oporbeni prijedlog pokušava
uvesti više novina u izborni sustav, kao ključno pitanje nametnulo
se pitanje liste za dijasporu. #L#
Namjera 'šestorke', kazao je zaključno Luka Trconić (HSS), bila je
stvoriti trajniji izborni sustav koji će Hrvatsku predstavljati
kao modernu, demokratsku državu.
Glede najčešće spominjanje teme - liste za dijasporu, Trconić je
ocijenio kako je ta ideja, ako je i bila humana, profanirana u
praksi na izborima '95. Sa 12 zastupnika HDZ je uspjela osigurati
većinu u Saboru, i to je bit stvari, kazao je, uz ostalo Trconić.
Pravo na posebnu listu branili su zastupnici iz dijaspore. Više
njih kazalo je da ih pogađa besćutnost predlagatelja prema Hrvatima
koji su pod nesretnim okolnostima morali napuštati Domovinu.
Važeći izborni zakon, Bruno Uroić (HDZ) drži demokratskim i
transparentnim, prilagođen međunarodnim standardima koliko je to
moguće. Predlaže da se Hrvatima izvan Domovine i dalje osigura
pravo sudjelovanja u Saboru, budući da se na taj način, stvaraju
pretpostavke za brži razvitak Hrvatske i njihov povratak.
Zdenka Babić Petričević (HDZ) naglasila je da je hrvatska dijaspora
uvijek bila sa svojim narodom, poglavito u Domovinskom ratu.
Iseljenici rade u inozemstvu, ali žive u Hrvatskoj, grade kuće,
kupuju stanove i plaćaju porez, odgovorila je na primjedbe da
iseljenici ne plaćaju poreze u Hrvatskoj, pa ne mogu imati isti
status kao i Hrvati u Hrvatskoj.
I Stanislav Janović i Dragutin Knežević (HDZ) razočarani su
prijedlogom. "Tražite da nemamo pravo glasa, a to vam iseljena
Hrvatska neće zaboraviti", poručuje.
Ukidanjem posebne liste ne bi automatski trebala biti ukinuta
zastupljenost dijaspore, tvrdi Marin Jurjević (SDP), navodeći da
su i prije nje zastupnici iz dijaspore sjedili u Saboru.
Polazište je HDZ-a da specifičan položaj hrvatskog naroda
opravdava postojeća rješenja i posebnu listu, istaknuo je Drago
Krpina (HDZ), zamjećujući da je odnos prema posebnoj listi postao
jedan od kohezivnih elemenata oporbenih stranaka. Oporbene je
kolege upitao zašto se ta lista a priori smatra prednošću HDZ-a?
Matematičku bit prijedloga o ukidanju posebne liste i povećanju
broja zastupnika nekih manjina, Krpina vidi u nastojanju da se u
Zastupničkom domu smanji broja Hrvata, a poveća broj manjinskih
zastupnika, konkretno Srba.
Više se zastupnika osvrnulo na pitanje zastupljenosti manjina,
ocijenivši da je to pitanje nedovoljno razrađeno. Ivan Gabelica
(HČSP) uočava širokogrudnost predlagatelja prema manjinama.
Predlažu da manjine imaju posebne zastupnike, a takve su odredbe
protivne Ustavu RH, tvrdi Gabelica, koji kaže da je predloženi
zakon neprihvatljiv i stoga jer povećava većinski izborni sustav, a
to je korak natrag glede pravednosti.
Sandor Jakab (mađarska manjina) mišljenja je da broj manjinskih
zastupnika treba povećati na 12, napominjući da su po zadnjem
popisu manjine činile 20 posto pučanstva.
Argumente HDZ-a da posebne liste za dijasporu postoje u još nekim
zemljama, Ivica Račan (Klub SDP-a) ocjenjuje 'vrlo tankim'. Od
država koje imaju posebne liste Račan spominje jednu državu u
Africi. To nema Francuska, a u Italiji je takav prijedlog odbijen.
Jozo Radoš (Klub HSLS) navodi da posebne liste nemaju Portugal,
Španjolska, Francuska, Armenija, Irska. Neke od njih imaju
zastupljenost iseljenika u parlamentima, uglavnom u gornjim
domovima, ali nigdje u postotcima kao u Hrvatskoj, kaže Radoš.
Poslijepodnevna je rasprava obilovala zanimljivim replikama. Tako
je Zdenka Petričević Babić zamjerila Hrvoju Kraljeviću (HSLS) što
je, kazala je, dijasporu označio 'umjetnim dijelom' biračkog
tijela. "Mi smo od krvi i mesa kao i vi. Ako ne vjerujete možete me
opipati", poručila mu je. "Govorio sam da sadašnji zakon umjetno
dijeli biračko tijelo, a ne da su iseljenici njegov umjetni dio",
pojasnio je Kraljević.
(Hina) sšh/bm ln