ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - U nastavku današnje sjednice +Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora Hrvoje Kraljević +(HSLS) obrazložio je u ime predlagatelja - šest oporbenih stranaka +Prijedlog zakona o izborima zastupnika u
Hrvatski državni sabor. +Novi izborni zakon zajednički su predložile HSLS, HSS, SDP, IDS, +HNS i LS. Najznačajnije odredbe predloženog zakona su povećanje +udjela većinskog u odnosu na razmjerni sustav, ukidanje posebne +liste za dijasporu i uvođenje višestranačkih izbornih +povjerenstava i odbora. + Oporbeni prijedlog dobio je negativno mišljenje hrvatske Vlade, +matičnog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Kluba +zastupnika HDZ-a.
ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - U nastavku današnje sjednice
Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora Hrvoje Kraljević
(HSLS) obrazložio je u ime predlagatelja - šest oporbenih stranaka
Prijedlog zakona o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor.
Novi izborni zakon zajednički su predložile HSLS, HSS, SDP, IDS,
HNS i LS. Najznačajnije odredbe predloženog zakona su povećanje
udjela većinskog u odnosu na razmjerni sustav, ukidanje posebne
liste za dijasporu i uvođenje višestranačkih izbornih
povjerenstava i odbora.
Oporbeni prijedlog dobio je negativno mišljenje hrvatske Vlade,
matičnog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Kluba
zastupnika HDZ-a. #L#
Obrazlažući predloženi zakon Hrvoje Kraljević kazao je da se njime
uz ostalo želi unaprijediti izborni postupak i povećati
demokratičnost samih izbora. Njime bi se uklonili dosadašnji
prigovori i primjedbe u svezi s izbornim pravilima. Pri tome, kazao
je, "nipošto ne mislim na prvom mjestu prigovore međunarodne
zajednice". Kraljević ističe uvjerenje kako bi novi izborni zakon
potaknuo jači birački angažman te vratio izgubljenu vjeru u važnost
i značenje izbora kao temeljnog sredstva za slobodno izražavanje
političke volje građana.
Predloženi je zakon u suglasju s međunarodnim standardima i
njegovim bi se prihvaćanjem, kazao je, "ispunile i međunarodno
preuzete obveze od strane Predsjednika Republike i Predsjednika
Hrvatskog državnog sabora".
U svom prijedlogu šest oporbenih stranaka i dalje predlaže
mješoviti izborni sustav, ali s promjenjenim odnosom u korist
većinskog u odnosu na razmjerni. Tako bi se u Zastupnički dom
razmjernim sustavom biralo 80 zastupnika (sada od ukupno 128
razmjernim se sustavom bira 92 zastupnika uključivo 12 s posebne
liste za dijasporu), a 40 većinskim sustavom (sada 28). Za
pripadnike manjina oporba predlaže najmanje pet zastupničkih
mjesta (sada osam). Također predlažu i ukidanje posebne liste za
dijasporu. Kraljević je obrazložio da su svi državljani Hrvatske
jednaki po Ustavu, te da oni koji žive izvan Hrvatske moraju imati
pravo glasovati kao i svi koji žive u Hrvatskoj i to temeljem
zakonski utvrđenog prebivališta. Za Županijski dom predlažu samo
većinski izborni sustav, odnosno da se iz svake županije biraju po
tri zastupnika. Temeljem predloženog jedinstveni izborni prag
iznosio bi pet posto.
Kraljević je kazao kako bi se sva pitanja izbornog postupka, što se
do sada uređivalo obvezatnim uputama Republičkog izbornog
povjerenstva, saželo na jednom mjestu u zakonu.
Kao značajnu odredbu naveo je i uvođenje višestranačkih izbornih
povjerenstava i odbora.
Smiljko Sokol izvijestio je ime Odbora za Ustav, Poslovnik i
politički sustav da je taj Odbor većinom glasova odbio predloženi
zakon. Iznoseći pojedina mišljenja članova Odbora naveo je da je
Vladimir Šeks pobio tvrdnju predlagatelja da je prijedlog zakona
sukladan obvezi koje je RH preuzela prigodom prijama u Vijeće
Europe u svezi s izmjenom izbornog zakonodavstva koje uređuje način
izbora hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske.
Šeks je tada naveo da RH nije u obvezi izmijeniti svoje izborno
zakonodavstvo, već do slijedećih izbora razmotriti preporuke
Vijeća Europe. U raspravi je iznio i trend u zemljama razvijene
demokracije da aktivno i pasivno biračko pravo priznaju i svojim
državljanima koji imaju prebivalište izvan granica države, a
sukladno stajalištu Odbora za migracije, izbjeglice i demografiju
Vijeća Europe.
Sokol je izvijestio da je član Odbora Ivica Račan obrazložio da se
predloženim zakonom ne osporava aktivno i pasivno biračko pravo
hrvatskih državljanima izvan Hrvatske, već da se samo onemogućava
izbor 12 zastupnika s posebne liste, a to su podržali i oporbeni
članovi Odbora Dražen Budiša (HSLS), Srećko Bijelić (HNS).
Član Odbora Ivan Gabelica (HČSP), izvijestio je Sokol, nije se
suglasio s predloženim zakonom smatrajući ga neustavnim, iznoseći
niz primjedbi na vezivanje biračkog prava uz prebivalište na
području RH, na izbor pripadnika manjina i promatranja izbora od
strane međunarodne zajednice.
(Hina) sšh/bm ds