FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZASTUPNIČKI DOM O OPORBENOM PRIJEDLOGU IZBORNOG ZAKONA

ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - U nastavku današnje sjednice +Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora Hrvoje Kraljević +(HSLS) obrazložio je u ime predlagatelja - šest oporbenih stranaka +Prijedlog zakona o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor. +Novi izborni zakon zajednički su predložile HSLS, HSS, SDP, IDS, +HNS i LS. Najznačajnije odredbe predloženog zakona su povećanje +udjela većinskog u odnosu na razmjerni sustav, ukidanje posebne +liste za dijasporu i uvođenje višestranačkih izbornih +povjerenstava i odbora. + Oporbeni prijedlog dobio je negativno mišljenje hrvatske Vlade, +matičnog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Kluba +zastupnika HDZ-a.
ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - U nastavku današnje sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora Hrvoje Kraljević (HSLS) obrazložio je u ime predlagatelja - šest oporbenih stranaka Prijedlog zakona o izborima zastupnika u Hrvatski državni sabor. Novi izborni zakon zajednički su predložile HSLS, HSS, SDP, IDS, HNS i LS. Najznačajnije odredbe predloženog zakona su povećanje udjela većinskog u odnosu na razmjerni sustav, ukidanje posebne liste za dijasporu i uvođenje višestranačkih izbornih povjerenstava i odbora. Oporbeni prijedlog dobio je negativno mišljenje hrvatske Vlade, matičnog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav i Kluba zastupnika HDZ-a. #L# Obrazlažući predloženi zakon Hrvoje Kraljević kazao je da se njime uz ostalo želi unaprijediti izborni postupak i povećati demokratičnost samih izbora. Njime bi se uklonili dosadašnji prigovori i primjedbe u svezi s izbornim pravilima. Pri tome, kazao je, "nipošto ne mislim na prvom mjestu prigovore međunarodne zajednice". Kraljević ističe uvjerenje kako bi novi izborni zakon potaknuo jači birački angažman te vratio izgubljenu vjeru u važnost i značenje izbora kao temeljnog sredstva za slobodno izražavanje političke volje građana. Predloženi je zakon u suglasju s međunarodnim standardima i njegovim bi se prihvaćanjem, kazao je, "ispunile i međunarodno preuzete obveze od strane Predsjednika Republike i Predsjednika Hrvatskog državnog sabora". U svom prijedlogu šest oporbenih stranaka i dalje predlaže mješoviti izborni sustav, ali s promjenjenim odnosom u korist većinskog u odnosu na razmjerni. Tako bi se u Zastupnički dom razmjernim sustavom biralo 80 zastupnika (sada od ukupno 128 razmjernim se sustavom bira 92 zastupnika uključivo 12 s posebne liste za dijasporu), a 40 većinskim sustavom (sada 28). Za pripadnike manjina oporba predlaže najmanje pet zastupničkih mjesta (sada osam). Također predlažu i ukidanje posebne liste za dijasporu. Kraljević je obrazložio da su svi državljani Hrvatske jednaki po Ustavu, te da oni koji žive izvan Hrvatske moraju imati pravo glasovati kao i svi koji žive u Hrvatskoj i to temeljem zakonski utvrđenog prebivališta. Za Županijski dom predlažu samo većinski izborni sustav, odnosno da se iz svake županije biraju po tri zastupnika. Temeljem predloženog jedinstveni izborni prag iznosio bi pet posto. Kraljević je kazao kako bi se sva pitanja izbornog postupka, što se do sada uređivalo obvezatnim uputama Republičkog izbornog povjerenstva, saželo na jednom mjestu u zakonu. Kao značajnu odredbu naveo je i uvođenje višestranačkih izbornih povjerenstava i odbora. Smiljko Sokol izvijestio je ime Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav da je taj Odbor većinom glasova odbio predloženi zakon. Iznoseći pojedina mišljenja članova Odbora naveo je da je Vladimir Šeks pobio tvrdnju predlagatelja da je prijedlog zakona sukladan obvezi koje je RH preuzela prigodom prijama u Vijeće Europe u svezi s izmjenom izbornog zakonodavstva koje uređuje način izbora hrvatskih državljana koji žive izvan Hrvatske. Šeks je tada naveo da RH nije u obvezi izmijeniti svoje izborno zakonodavstvo, već do slijedećih izbora razmotriti preporuke Vijeća Europe. U raspravi je iznio i trend u zemljama razvijene demokracije da aktivno i pasivno biračko pravo priznaju i svojim državljanima koji imaju prebivalište izvan granica države, a sukladno stajalištu Odbora za migracije, izbjeglice i demografiju Vijeća Europe. Sokol je izvijestio da je član Odbora Ivica Račan obrazložio da se predloženim zakonom ne osporava aktivno i pasivno biračko pravo hrvatskih državljanima izvan Hrvatske, već da se samo onemogućava izbor 12 zastupnika s posebne liste, a to su podržali i oporbeni članovi Odbora Dražen Budiša (HSLS), Srećko Bijelić (HNS). Član Odbora Ivan Gabelica (HČSP), izvijestio je Sokol, nije se suglasio s predloženim zakonom smatrajući ga neustavnim, iznoseći niz primjedbi na vezivanje biračkog prava uz prebivalište na području RH, na izbor pripadnika manjina i promatranja izbora od strane međunarodne zajednice. (Hina) sšh/bm ds

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙