ZAGREB, 4. studenog (Hina) - Uz već poznate slučajeve blokiranih +žiro računa Ilirija i Glumina banke te Županjske i Komercijalne +banke, problema s likvidnošću nisu navodno pošteđene ni Croatia +banka, Karlovačka, Požeška, Podravska,
Gradska, pa čak i Privredna +i Hrvatska poštanska banka. Usprkos sve većem strahu štediša i +komitenata za sigurnost njihovih depozita, iz Hrvatske narodne +banke ne objavljuju podatke o bankama koje imaju problema s +likvidnošću. Podatke o tome imaju, ali ih također ne mogu dati jer +su "tajni" ili "zaštićeni", i Zavod za platni promet (ZAP) te +Tržište novca Zagreb.
ZAGREB, 4. studenog (Hina) - Uz već poznate slučajeve blokiranih
žiro računa Ilirija i Glumina banke te Županjske i Komercijalne
banke, problema s likvidnošću nisu navodno pošteđene ni Croatia
banka, Karlovačka, Požeška, Podravska, Gradska, pa čak i Privredna
i Hrvatska poštanska banka. Usprkos sve većem strahu štediša i
komitenata za sigurnost njihovih depozita, iz Hrvatske narodne
banke ne objavljuju podatke o bankama koje imaju problema s
likvidnošću. Podatke o tome imaju, ali ih također ne mogu dati jer
su "tajni" ili "zaštićeni", i Zavod za platni promet (ZAP) te
Tržište novca Zagreb. #L#
U razgovoru s odgovornima na Tržištu novca i iz ZAP-a, koji vodi i
platni promet banaka i štedionica, potvrđeno nam je da HNB i same
banke imaju dnevno ažurirane podatke o minusima na žiro-računima
financijskih institucija, no oni nisu dostupni javnosti.
Dok u HNB-u "lopticu" prebacuju na ZAP, u ZAP-u govore o zaštiti
podataka sudionika u platnom prometu te da im za to treba odobrenje
HNB-a, a na Tržištu novca govore o tajnosti tih podataka. Time je
krug "zaštite javnosti" zatvoren.
Kako je osnovna svrha HNB-ovog nadzora poslovanja banaka zaštita
štediša, depozita i ulagača u banke, te čuvanje stabilnosti i
sigurnosti bankovnog sustava, ona bi trebala i upozoravati javnost
na moguće bankarske "bolesnike".
Guverner dr. Marko Škreb je nedavno izjavio da bi teškoće mogle
zadesiti još otprilike pet posto bilančne sume hrvatskih banaka, a
to je otprilike tri posto domaćeg bruto proizvoda. U središnjoj
banci misle da će novim Zakonom o bankama moći učinkovito
"izolirati tih par bolesnika da se zaraza ne širi".
Bankarski analitičari tvrde da se u domaćim bankama ipak smanjuje
udjel tzv. loše aktive u ukupnoj rizičnoj bilančnoj i
izvanbilančnoj aktivi. On sada iznosi približno 12 posto. Međutim,
ukupni udjel aktive s kojim bi vrlo vjerojatno moglo biti znatnih
problema kod naplate i dalje je, po njihovoj ocjeni, apsolutno
previsok.
Podaci s Tržišta novca pokazuju da je u listopadu svakoga dana bilo
desetak banaka u minusu na računu, a ukupni minus svih sudionika
dnevno je prelazio iznos od 250 milijuna kuna. Ipak, veći dio noćnog
novca sudionici koriste za održavanje neizdvojenog dijela obvezne
pričuve, pa takvi korisnici ne moraju biti i nelikvidni.
U posljednjem tjednu listopada u prekonoćnom trgovanju banke i
štedionice su 57 puta iskazale negativna stanja na računima.
Kreditima na Tržištu novca Zagreb 27 puta su pokriveni minusi u
ukupnom iznosu od 253,75 milijuna kuna, dok se 30 puta minusi nisu
mogli pokriti.
Objavljivanje informacija o bankama koje imaju blokirane žiro
račune, pa i o potencijalno rizičnim bankama ne može izazvati veću
paniku ni stampedo na šaltere banaka ili štedionica od neprovjerene
informacije ili glasina. A "zaraza" u bankarskom sustavu se ne
sprečava samo izolacijom već i transparentnosti podataka o
bankama.
(Hina) js sbo