GS: HRVATSKOJ PRIJETI KOLAPS PLATNOG SUSTAVA KAO U RUSIJI

ZAGREB, 12. listopada (Hina) - Ukoliko se hitno ne počne rješavati problem nelikvidnosti, Hrvatskoj prijeti skori kolaps cijelog platnog sustava i to po modelu ruske krize, predviđa se u nedavno napravljenoj studiji o problemima nelikvidnosti u Hrvatskoj, koju je napravila skupina stručnjaka pod vodstvom direktora Sektora za strategiju razvoja u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) dr. Branimira Lokina, a po narudžbi Ministarstva gospodarstva i HGK. Teško je govoriti, istaknuo je Lokin, o vrijednosnim pokazateljima nelikvidnosti. Ona, prema njegovim riječima, zapravo nema vrijednosti, jer je poput burzovnog vrijednosnog indeksa fluidna, promjenjiva i teško mjerljiva. Prema posljednjim podacima Zavoda za platni promet, a riječ je o jedinim službenim iako nepotpunim podacima jer su njima obuhvaćeni samo prijavljeni nepodmireni nalozi (dakle, akceptni nalozi) za čije izvršenje nije bilo sredstava na računima pravnih osoba, krajem lipnja ove godine nelikvidno je bilo ukupno 25.200 pravnih osoba, koje su dugovale gotovo 11 milijardi kuna. Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Željko Ivančević procjenjuje da je stvarnih nenaplaćenih potraživanja više od 20 milijardi kuna, a problem nelikvidnosti je znatno pojačan učincima poreza na dodanu vrijednost. Procjene nezavisnih ekonomista govore o nelikvidnosti kao o "santi leda" ispod koje se skriva barem 30, a po nekim interpretacijama čak i 40 milijardi kuna ukupnih dugovanja. Činjenica je, naglasio je Lokin, da se lanac nelikvidnosti već proširio s gospodarskih subjekata na banke i cijeli platni sustav, a u takvim razmjerima širenja nema nikakve koristi od pojedinačnog saniranja tvrtki ili pak banki. Ekonomisti smatraju da je zbog smanjene likvidnosti i daljnjeg povećanja unutarnje prezaduženosti uslijedio i brzi rast kamatnih stopa, koje su u prvih sedam mjeseci ove godine povećane za gotovo 30 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Stručnjak s Ekonomskog instituta dr. Željko Rohatinski predviđa da će do kraja 1998. godine biti i 46 posto veće nego lani. Povećana je i razlika između aktivnih i pasivnih kamata, pa ona opet iznosi više od 10, pa i 12 postotnih poena. Problemi su povećani i u odnosu na kvalitetu aktive i naplativost potraživanja. Sve složenije stanje u bankarskom sektoru pogoršava i nedovoljna učinkovitost pravosuđa, rigidnost instrumenata monetarne politike te nerazvijenost tržišta kapitala i ostalih segmenata novčarskog sektora. Poremećaji su vrlo duboki i brzo poprimaju nesavladive dimenzije, tim više što se oni prenose u realni sektor gdje mogu izazvati prekid cirkulacija robe i faktora proizvodnje. U tim uvjetima se u kratkom roku može brzo pogoršati stanje u čitavom gospodarstvu, financiranju države, a tvrtke se masovno mogu naći u situaciji da ne mogu isplaćivati plaće, poput onih u Rusiji, upozorio je Lokin. Gubitak ukupnog novčanog sustava može se riješiti jedino, smatra Lokin, ubacivanjem realnog novca i to iz vanjskih kreditnih izvora ili štednje građana. Kako je upitan i jedan i drugi izvor pokrića tog gubitka, dr. Lokin predlaže hitno uvođenje "administrativnog tržišta", koje bi funkcioniralo po načelima kompenzacije u robnom sektoru, dok bi se kroz vrijednosne papire u krugovima "iščistio" dug prema bankama. Lokin je protiv uvođenja selektivnih mjera. Po njegovom mišljenju povećanje emisije novca bilo bi disfuncionalno, a uvođenje instituta mjenice posve bi uništilo zaduženu imovinu. Naime, selektivnim mjerama se ne može promijeniti loša struktura hrvatskog gospodarstva i platnog sustava. Jadranka Šević (Hina) js sbo 121001 MET oct 98