DORA MAAR ILI "ŽENA KOJA PLAČE"

ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Henriette Theodora Markovitch, Picassova intimna prijateljica i njegova muza, slikarica i fotografkinja koja je snimila sve faze nastanka Picassova platna "Guernica" iz 1937. godine i poslužila kao model za istu sliku, umrla je prošle godine, a njezini francusko-hrvatski korijeni otkriveni su tek nedavno, povodom pariške aukcije njezine imovine. #L# Prvi dio prodaje "Picasso Dore Maar", koju su u Maison de la chimie organizirali uredi dražbenih povjerenika "Piasa" i "Mathias" od 27. do 29. listopada u Parizu, ostvario je ukupan prihod od 213,8 milijuna francuskih franaka (39 milijuna dolara) za 130 predmeta, od čega deset platna, a središnji izložak bila je "Žena koja plače", prodana u Švicarsku za 37 milijuna FRF. Sljedeće tri sesije aukcije, i to djela koje je stvorila sama Dora Maar - crteži, slike, fotografije (230 izložaka), te njezina namještaja, održat će se 20 i 26. studenoga te 7. prosinca u Parizu. U prvom dijelu prodaje najveći su uspjeh, neočekivano, postigli Picassovi crteži i knjige s njegovim ilustracijama. U trenutku smrti, Henriette Theodora Markovitch, zvana Dora Maar, nije imala izravnih nasljednika. Preobražena u gorljivu katolkinju neposredno nakon nervnog sloma koji je doživjela rastavši se od Picassa 1944. godine, namjeravala je svoju zbirku darovati Crkvi, no nije to nikada ostavila napismeno. U trenutku njezine smrti, stručnjaci za rodoslovlje ureda "Aubrun-Delcros-Delabre" pokrenuli su istragu kako bi se izbjeglo da francuska država postane isključivi nasljednik Dore Maar. Istražujući, naišli su na daleke rođake (u petom koljenu) u Francuskoj (pokrajina Charente) s majčine strane, te, s puno više poteškoća, u Hrvatskoj, s očeve strane (u prosincu prošle godine). Time je zarada francuske države svedena na 60 posto ukupne svote od prodaje na javnoj dražbi. Između 15 i 40 posto preostale svote pripast će genealozima, tri posto pripada po zakonu Picassovim nasljednicima, a svemu tome treba pridodati troškove odvjetnika i stručnjaka. U stvarnosti, dvije će nasljednice, starice od 90 i 93 godine (iako s hrvatske strane jedini "The Times Magazine" spominje muškarca Marija Štefoka), primiti skromne iznose, puno manje od iznosa koji će pripasti onima koji su za njih radili, svejedno - prava bogatstva. Dora Maar rođena je 22. studenoga 1907. godine u francuskom gradu Toursu, jugozapadno od Pariza, u okrugu Indre-et-Loire, odakle potječe njezina majka, iako neki izvori navode Pariz i Ulicu d'Assas kao mjesto Dorina rođenja. Njezin je otac Joseph Markovitch, ugledni arhitekt, školovan u Zagrebu, a potom u Beču, stigao u Pariz u studenom 1896. godine, a njegov je trag vodio čak do Južnoafričke Republike i Južne Amerike, gdje je obitelj očito putovala odnosno živjela. Joseph Markovitch za života je odlikovan od cara Franje-Josipa, a odličje mu je dodijelila i Francuska Republika. Obitelj 1910. godine seli u Argentinu, gdje Dora provodi čitavo djetinjstvo. Njezin otac radi na najvažnijim građevinskim projektima u Buenos Airesu. Godine 1926. vraćaju se u Francusku, nastanjuju u Parizu (Ulica Savoie), gdje Dora, nakon školovanja na umjetničkim školama, postaje fotografkinja i slikarica. Druži se s nadrealistima, a s njima 1934. godine sudjeluje u radu Saveza intelektualaca protiv fašizma, te potom pristupa antifašističkoj skupini "Protunapad". Godine 1936. Paul Eluard je upoznaje u poznatoj kavani "Les Deux Magots" s tada 55-godišnjim Pablom Picassom. Veza traje sedam godina, vrlo je burna i nakon njezina prekida Dora se povlači u osamu. Ponekad sama izlaže, odvajajući se povremeno od neke slike da bi imala za život (ili 1990. od 92 fotografije koje prepušta Galeriji "1900-2000"), ali Picassova djela i uspomene ne pokazuje javnosti. Umire 16. srpnja 1997. godine u bolnici, a pokopana je na pariškom groblju Clamart. (Hina) bnš ii