HR-SLUČAJ LEPEJ-TUĐMAN-Vlada-Političke stranke +au 31.X. presse: pozadina afere ++AUSTRIJA+DIE PRESSE+31. X. 1998.+Kada je gospođa Tuđman odnijela milijune u banku+"Ankica Lepej radi u Zagrebačkoj banci već tri desetljeća. Nedavno +se
jako začudila jednoj klijentici. Dama u krznenoj bundi, čije je +lice poznato svima u Hrvatskoj, izbrojala joj je na ruke 210.000 +njemačkih maraka i 15.740 američkih dolara - radi uplate na +privatni račun. Klijentica je bila predsjednikova supruga Ankica +Tuđman.+Lepej, službenica na šalteru, upravo je u novinama pročitala +zakonsko 'izvješće o imovini' Ankičina supruga Franje i njegove +obitelji, koje su morali objaviti svi čelni političari u Hrvatskoj. +U tom je izvješću o gospođi Ankici pisalo da - osim svog automobila -+'ne posjeduje nikakve spomena vrijedne vrijednosti', da nije +vlasnica 'nijedne dionice', 'niti kakvih nekretnina'.+Bankovna službenica obratila se 'Jutarnjem listu', novom, +nezavisnom zagrebačkom dnevnom listu. U razgovoru s listom dala je +oduška svojoj gorčini: predsjednička obitelj trebala bi biti uzor +skromnosti 'u ovoj zemlji bez novca', kazala je Lepej. 50-godišnja +službenica nije pokazivala kajanje zbog povrede načela bankovne
AUSTRIJA
DIE PRESSE
31. X. 1998.
Kada je gospođa Tuđman odnijela milijune u banku
"Ankica Lepej radi u Zagrebačkoj banci već tri desetljeća. Nedavno
se jako začudila jednoj klijentici. Dama u krznenoj bundi, čije je
lice poznato svima u Hrvatskoj, izbrojala joj je na ruke 210.000
njemačkih maraka i 15.740 američkih dolara - radi uplate na
privatni račun. Klijentica je bila predsjednikova supruga Ankica
Tuđman.
Lepej, službenica na šalteru, upravo je u novinama pročitala
zakonsko 'izvješće o imovini' Ankičina supruga Franje i njegove
obitelji, koje su morali objaviti svi čelni političari u Hrvatskoj.
U tom je izvješću o gospođi Ankici pisalo da - osim svog automobila -
'ne posjeduje nikakve spomena vrijedne vrijednosti', da nije
vlasnica 'nijedne dionice', 'niti kakvih nekretnina'.
Bankovna službenica obratila se 'Jutarnjem listu', novom,
nezavisnom zagrebačkom dnevnom listu. U razgovoru s listom dala je
oduška svojoj gorčini: predsjednička obitelj trebala bi biti uzor
skromnosti 'u ovoj zemlji bez novca', kazala je Lepej. 50-godišnja
službenica nije pokazivala kajanje zbog povrede načela bankovne
tajne.
Tuđman je ocijenio da mora bar neizravno zauzeti stajalište o
bankovnim poslovima svoje supruge. Predsjednik je poslao najjačeg
hrvatskoga stručnjaka za ustavno pravo Smiljka Sokola da objasni
javnosti da novac 'nije ni pokretna imovina ni nekretnina' te da
stoga nije morao biti naveden u izvješću o imovini. Bez ikakvog je
odgovora ostalo pitanje odakle Predsjednikovoj supruzi tako velika
svota novca. Zato spekulacije niču kao gljive poslije kiše: naime,
Ankica Tuđman utemeljiteljica je i predsjednica 'Zaklade za djecu
Hrvatske'. Optužbe o bogaćenju obitelji Tuđman nisu u tom kontekstu
ništa novo.
Pozadinu afere oko Ankice Tuđman čini sve oštrija borba za vlast,
koju više ne može zaustaviti ni predsjednik Tuđman. Pojedini
umjereni, europski orijentirani političari vladajuće stranke HDZ
rezignirano su se povukli kada je postalo jasno da u svojoj
neprekidnoj borbi protiv ekstremizma i nepotizma ne mogu više
očekivati Tuđmanovu potporu - među njima su predstojnik
predsjednikova ureda Hrvoje Šarinić, bivši premijeri Franjo
Gregurić i Nikica Valentić i ministar obrane Andrija Hebrang.
Zasad je pobjednik u borbi za vlast Hercegovac Ivić Pašalić, drugi
čovjek u stanci, koji sve više preuzima ulogu pokojnog ministra
obrane Gojka Šuška. Šušak je nadzirao strukture moći u
'hercegovačkom' krilu i bio je istodobno Tuđmanov najvažniji
savjetnik.
Dva su bloka beznadno sukobljena - na okupu ih drži još samo Tuđman:
umjerena struja, okupljena oko ministra vanjskih poslova Mate
Granića, već je dugo svjesna da HDZ, osnovan 1990. kao pokret za
nezavisnost, više nema budućnost, ali ostaje na svom položaju kako
ne bi svu vlast prepustila svojim protivnicima. Oni pak -
'Hercegovci' - simboliziraju nepregledan sustav klijentelizma i
pokroviteljstva, čiji korijeni dijelom leže u uskim i razgranatim
dalmatinskim i hercegovačkim obiteljskim strukturama, a dijelom u
'samoupravnoj privredi' iz doba komunizma. Naginju
nacionalističkoj idejnoj baštini, održavaju kontakte s ustaškom
emigracijom i slijede u prvom redu projekt pripojenja svog zavičaja
u Bosni Hrvatskoj", piše Norbert Mappes-Niediek.