GS: HUP PREDLAŽE ŠTEDNJU, RAZVOJ I SOCIJALNU SIGURNOST

ZAGREB, 30. listopada (Hina) - Štednja, razvoj i socijalna sigurnost temeljna su načela Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) za izradu državnog proračuna za 1998. godinu. Predsjedništvo HUP-a na svojoj je jučerašnjoj sjednici prihvatilo Načela i naputke za izradu proračuna za iduću godinu, koji će biti predočeni kao HUP-ov prijedlog i poticaj za raspravu na sljedećoj sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća (GSV), najavljenoj za utorak, 3. studenoga. #L# Time HUP odgovaraju na izazov potpredsjednika Vlade RH i ministra financija Borislava Škegre da izradi svoj prijedlog proračuna prije saborske rasprave o državnom proračunu za 1999., koja bi se trebala održati sredinom studenog, rekao je za Hinu glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević. U prijedlogu HUP-a stoji da trošak države odnosno javna potrošnja mora biti usklađena s objektivnim mogućnostima i kapacitetima gospodarstva. Tako bi državni proračun za 1999. godinu trebao biti manji od 40 milijardi kuna, odnosno na ovogodišnjoj razini, prije njegova rebalansa. U prihodnoj strani proračuna moraju biti ugrađena rasterećenja, koja će se postići korekcijom porezne politike i to prije svega u odnosu na porez na dobit, porez na dohodak i porez na dodanu vrijednost, ali i širenjem porezne osnove. U HUP-u predlaže hitnu racionalizaciju i reorganizaciju državne uprave na svim razinama. Najradikalnije zahvate treba učiniti u preobrazbi resora obrane i javnog reda i sigurnosti. Resori obnove i privatizacije mogli bi se transformirati u manje funkcionalne dijelove unutar resora gospodarstva, odnosno graditeljstva. Treba otvoriti također i novi selektivni pristup poziciji javnih službi. Unutar državne uprave treba napraviti platežne razrede koji će uvažiti i posebnosti pojedinih javnih službi i potrebu vidnijeg stimuliranja kvalitetnog rada. Predlaže se i da se u Ministarstvu gospodarstva stvore mogućnosti za vođenje jasne industrijske politike i realizaciju strategije razvoja. U Ministarstvu vanjskih poslova, pak, trebalo bi, po njihovom prijedlogu, uvesti moratorij na kapitalne izdatke za kupnju i uređenje prostora te zatvoriti ona predstavništva koja nisu primjerena objektivnim i stvarnim mogućnostima gospodarstva zemlje. Najvažnija aktivnost tog ministarstva trebala bi biti promocija hrvatskih gospodarskih interesa. U HUP-u smatraju da se velike uštede mogu postići u nabavi kapitalnih sredstava. Ta stavka bi trebala biti najmanje prepolovljena, a iz HUP-a predlaži i da se na pojedine podskupine, kao primjerice, nabavku uredskog namještaja, prijevozna sredstva i sl., proglasi moratorij. Treba također reducirati i sve kapitalne rashode, ali i moguće transfere koji bi bili vezani za kupnju ili izgradnju objekata koji nisu u izravnoj funkciji gospodarskog razvoja ili zadržavanja razine socijalne sigurnosti. U stavci tekućih izdataka za materijal i usluge najmanje za 30 posto treba smanjiti izdatke za reprezentaciju. Korisnici državnog proračuna trebaju precizno odrediti razinu sredstava potrebnih za podmirivanje dospjelih dugova prema gospodarstvu i pridržavati se financijske discipline u idućoj proračunskoj godini. Uštede realizirane na prije navedene načine trebaju primarno biti usmjerene za vraćanje dugova gospodarstvu. Ministarstvo financija bi trebalo voditi strogu kontrolu poštivanja ugovornih i zakonskih obveza plaćanja i po potrebi uvoditi instrumente plaćanja (mjenica, obveznice...), kojima bi se moglo premostiti eventualne kratkoročne nemogućnosti plaćanja. Preraspodjela sredstava unutar proračuna i kvalitetnija uporaba raspoloživih sredstava, uz usmjeravanje aktivnosti prema stvaranju uvjeta i poticanja razvoja gospodarstva, osnovni su elementi razvojnog načela proračuna. Mjerama aktivne politike zapošljavanja treba jednim dijelom suziti krug korisnika mjera socijalne skrbi te posebnu pozornost dati reformi mirovinskog i invalidskog sustava te upravljanja pripadajućim fondovima. Korekcijama carinske i porezne politike, koje bi bile i na tragu približavanja pravilima koje nameće Svjetska trgovinska organizacija (WTO), trebalo bi utjecati na destimuliranje individualne potrošnje u inozemstvu te vraćanje potrošnje u domaću trgovinu, čime bi se stvorio prostor za uštede u proračunu i širenje porezne osnovice, odnosno omogućilo smanjenje poreznih stopa. Jadranka Šević (Hina) js sbo