FINANCIJSKI BILTEN 258.

HINA FINANCIJSKI BILTEN CCLVIII. 15 - 22. listopada 1998. Sadržaj: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada RH: O dječjem doplatku, otpisu oko 630 milijuna kuna,... 8. Škegro: Stabilan tečaj kune; devalvacije neće biti 9. Statistika ------------------------------- 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata Promet ukunama 15. X. 70.000.000 19.400.000 15,22 % 99.010.000 16. X. 80.000.000 49.750.000 15,69 % 93.606.000 17. X. - - 10,00 % 51.005.000 19. X. 67.000.000 57.150.000 15,43 % 234.690.000 20. X. 60.000.000 26.660.000 16,37 % 149.172.000 21. X. 58.000.000 26.700.000 16,00 % 184.573.000 22. X. 40.000.000 9.150.000 15,60 % - Dnevni prosjek 62.500.000 31.468.000 15,71 % 135.343.000 Računi banaka iz tjedna u tjedan polagano se tope. Tako se u proteklih sedam dana ukupan saldo na njima uglavnom kretao oko 370 milijuna kuna. S druge pak strane "minusi" banaka rastu. U srijedu uvečer, primjerice, manjak na računima dosegnuo je čak 293 milijuna kuna. Pritom se "minus" već poznatog kvinteta - četiri banke i jedne štedionice - kretao u rasponu od 220 do 235 milijuna kuna. Nizak saldo osjetio se i u dnevnom kreditiranju - ponuda je u prosjeku bila upola manja od potražnje. Stoga svakodnevno veliki dio potražnje ostaje nepokriven. Cijena se novca, pritom, kretala oko uobičajenih razina. Opozivni krediti plasirani su po kamati od 15 posto, dok se cijena sredstava na rok od mjesec dana kretala u rasponu od 18 do 20 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji, održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 117 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,50 posto, upisani su zapisi u iznosu od 109 milijuna kuna, dok su na rok od 91 dan, uz kamatu od 10,50 posto, upisani zapisi u iznosu od 8,0 milijuna kuna. Od 21. listopada ukupno stanje upisanih zapisa HNB iznosi 1,08 milijardi kuna. Repo aukcija blagajničkih i trezorskih zapisa Hrvatska narodna banka održala je u četvrtak repo aukciju blagajničkih zapisa HNB nominiranih u kunama i stranoj valuti te trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom povrata do pet dana. Središnja je banka prihvatila gotovo sve pristigle ponude u iznosu od oko 256,4 milijuna kuna. Rok dospijeća određen je za 27. listopada, dok je prosječna kamatna stopa iznosila 11,16 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Ovoga je tjedna na Zagrebačkoj burzi ostvaren vrlo visok promet - 7,3 milijuna kuna. To se ponajviše zahvaljuje trgovini dionicama Plive i Zagrebačke banke. Pritom je cijena običnih dionica Zabe skočila čak 85 kuna, ili više od 16 posto, pa se, nakon duljeg vremena, probila iznad razine od 600 kuna. Dionici Plive cijena je pak porasla za pet kuna. Znatnije su poskupile i dionice Plave lagune (20 kuna), Jadran- Turista te Privredne banke (10 kuna), dok je dionica Dalmatinske banke osvojila pet kuna. Međutim, najveći su pad cijene, 50 kuna, zabilježile dionice Karlovačke pivovare i Jadranskog naftovoda. Pratile su ih dionice Končara i Podravke s gubitkom od 10, odnosno osam kuna. Uz skroman obujam trgovine, pojeftinile su i dionice Kraša, Riviere te Istraturista. No, svega par kuna. Ostalim su se pak dionicama cijene kretale na uobičajenim razinama. Zahvaljujući snažnom rastu cijena Zabe i Plive, CROBEX indeks skočio je ovoga tjedna 14 bodova, na 547 bodova. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 20 - 22. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 140 140 140 280 Pliva PLI-AA 385 400 395 3.864.170 Varaždinska banka 80 85 85 231.876 Viktor Lenac VLENAC 85 86 85 77.533 Zagrebačka banka O 550 617 610 2.796.173 Istraturist ISTT-A 30 30 30 3.420 Jadran-Turist JADT-A 40 40 40 11.640 Jadranski naftovod 900 910 900 7.250 Karlovačka pivovara 250 250 250 1.500 Končar KONEL 70 70 70 700 Kraš KRAS-A 82 90 82 11.330 Plava laguna LAGP-A 220 240 240 232.522 Privredna banka PBZ 90 100 100 29.000 Podravka PODR-A 86 95 87 110.383 Riviera RIVP-A 33 33 33 17.490 7.395.268 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta U odnosu na prošli, ovaj je tjedan na Varaždinskom tržištu protekao relativno mirno. Promet je iznosio skromnih 330 tisuća kuna, a aktivno je, pritom, bilo svega devet dionica. Najviše je, čak 120 kuna, skočila cijena dionica Jadran hotela iz Crikvenice. Slijedile su je dionice Croatia linea i Tesle- Ericssona s dobitkom od 25, odnosno 20 kuna. Snažnije je porasla i cijena dionica Jadranskog naftovoda - 15 kuna, dok su ostalim dionicama cijene osjetno pale. Pod najvećim su pritiskom bile dvije bankarske dionice. Dionici Bjelovarske banke cijena je potonula za 50, a Riječke banke za 13 kuna. Znatnije su pojeftinile i dionice Plave lagune (10 kuna) te Podravke (osam kuna). Povučen ponajviše padom cijena Bjelovarske i Riječke banke, VIN indeks potonuo je u proteklih sedam dana jedan bod, na 317 bodova. Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 19 - 22. listopada (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bjelovarska banka 2.850 2.850 2.850 8.550 Croatia line CRLIN 40 65 65 35.952 Jadran hoteli Cr 212 330 330 70.893 Jadranski naftovod 915 915 915 2.745 Plava laguna PLAG 212 250 240 95.380 Podravka PODRA 88 92 88 26.044 Riječka banka RIBA 75 75 75 8.250 Tesla-Ericsson TESLA 130 136 136 78.862 Varteks VART 20 20 20 4.000 330.676 4. Tjedno izvješće s inozemnih burzi Indeksi na međunarodnim burzama pri zatvaranju Burza / Indeks 15. listopada 22. listopada Promjena u % Frankfurt/DAX 30 4399,05 4454,28 + 1,25 London/FTSE-100 5056,30 5229,90 + 3,43 New York/DJIA 7968,78 8519,23 + 6,90 Tokyo/Nikkei 12995,37 14295,56 + 10,00 Iznenađenje!!! Fed je prošloga petka, sasvim neočekivano, snizio osnovne kamatne stope za četvrtinu (0,25) postotnog boda. Nakon prvotnog šoka, nevjerice, Wall Street je "planuo". U frenetičnoj trgovini, Dow Jones indeks skočio je samo u par sati 330 bodova, ili 4,1 posto - na 8.299 bodova, najvišu razinu u gotovo dva mjeseca. Rijetko je kada Tržište bilo tako iznenađeno. Nitko nije očekivao da bi Fed u manje od tri tjedna po drugi puta srezao kamate. Do objave Fedove odluke na Tržištu je bilo vrlo mirno, a tada... u tren oka zapljusnuo nas je tsunami naloga za kupnju, kažu brokeri. Jer, premda taj rez neće znatnije utjecati na poslovne rezultate kompanija u sljedeća dva kvartala, spriječit će da američko gospodarstvo iduće godine utone u recesiju, smatraju analitičari. Kako bilo, Wall Street se ovoga tjedna naglo oporavio, a DJIA indeks skočio je čak 550 bodova. Zbog toga se, po prvi puta od kolovoza, probio u područje iznad 8.500 bodova. Pored kresanja kamata, sjajno raspoloženja na NYSE zahvaljuje se i odličnim poslovnim rezultatima nekoliko američkih kompanija. U prvom redu Microsofta, čija je dobit u prošlom tromjesečju dosegnula 1,52 milijarde dolara, što je čak 58 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Dobre rezultate ostvario je i IBM. I njegova je dobit u prošlom kvartalu iznosila 1,5 milijardi dolara, što predstavlja rast od oko 7,0 posto. Sudeći po IBM-ovim rezultatima, usporava rast tehnološkog sektora. S druge pak strane, rezultati Microsofta doista su impresivni. No, to nije sve. Pozitivno je na Tržište djelovala i odluka Kongresa da se iz proračuna izdvoji 18 milijardi dolara za Međunarodni monetarni fond (IMF) kako bi se pomoglo zemljama uzdrmanim globalnom financijskom krizom. "Sada nije vrijeme da se kockamo sa svjetskim gospodarstvom," riječi su jednog zastupnika. Nikkei skočio 1.300 bodova Kako bilo, oporavak njujorške burze ohrabrio je ulagače diljem svijeta - od Kanade, preko Latinske Amerike i Australije, do Dalekog istoka. Azijske burze već dugo nisu zabilježile takav rast kao u proteklih nekoliko dana. "Planule" su dionice u Hong Kongu, Tajvanu, Tajlandu, Singapuru, Indiji... U Tokiju je, primjerice, Nikkei indeks skočio 1.300 bodova, pa se, nakon duljeg vremena, probio iznad razine od 14 tisuća bodova. Božić u listopadu I na europskim je tržištima ovoga tjedna vladalo slavljeničko raspoloženje. U Londonu je Footsie indeks osvojio više od 170 bodova, zbog čega se, nakon mjesec dana, vratio iznad razine od 5.200 bodova. Na Frankfurtskoj se pak burzi DAX indeks probio u područje iznad 4.400 bodova. "Ovo je kao Božić u listopadu," riječi su jednog ozarenog brokera. 5. Tjedno izvješće s inozemnih financijskih tržišta Tečaj američkog dolara 15. listopada 22. listopada Promjena u % USD/DEM 1,6360 1,6500 + 0,85 USD/JPY 118,60 117,90 - 0,60 GBP/USD 1,7060 1,6960 - 0,59 Cijena zlata: USD/Unca 15. listopada 22. listopada Promjena u % 296,25 293,80 - 0,83 Fed je još jednom pokazao da zna iznenaditi. Nitko nije očekivao da će samo 15-ak dana nakon prvog reza središnja američka banka ponovno smanjiti kamate. A ona je u petak učinila upravo to - kamatu na savezne fondove srezala je s 5,25 na 5,00 posto, najnižu razinu u četiri godine. Snizila je i diskontnu stopu. Također, za četvrtinu postotnog boda - s 5,00 na 4,75 posto. Novim rezom kamata Fed pokušava ojačati obranu američkog gospodarstva od financijskih kriza koje haraju svijetom. "Povećani oprez kreditora i poremećaji na financijskim tržištima mogli bi izazvati smanjenje ukupne potražnje u budućnosti," priopćio je Fed. "Protiv tog pada, daljnje popuštanje monetarne politike trebalo bi osigurati suzdržani rast gospodarstva u uvjetima potisnute inflacije," stoji u priopćenju. Zvona na uzbunu Fedov potez uhvatio je Tržište "na krivoj nozi". Iznenađenje je tim veće, što je to prvi puta od travnja 1994. godine da Fed mijenja kamate između dvaju sastanaka njegova Savjeta za otvoreno tržište (FOMC). Ta činjenica ukazuje na alarmantnost situacije i pokušaj Feda da ostane korak ispred sila koje počinju nagrizati rast gospodarstva, kažu analitičari. Poruka je, objašnjavaju oni, vrlo jasna i jednostavna: Fed želi reći da će učiniti sve kako bi spriječio recesiju. Uostalom, još je prošloga tjedna Alan Greenspan, predsjednik Feda, izjavio kako banke nerado odobravaju nove kredite čak i prvoklasnim dužnicima, čime pridonose "isušivanju" likvidnosti i dolijevaju "ulje na vatru" ionako već velikom strahu od usporavanja gospodarstva. Analitičari kažu kako je očigledno da se u posljednje vrijeme u financijskim krugovima širi panika, a agresivnost Feda u nastojanjima da spriječi "oseku" kredita ukazuje na dubinu njegove zabrinutosti. Očigledno je kako se Fed plaši moguće nelikvidnosti na tržištu kredita i njezine evolucije u veće financijske probleme, što bi, u konačnici, zarazilo cjelokupno gospodarstvo, kažu oni. Kako bilo, Fedov potez pozdravili su svi: od različitih poslovnih grupa, preko sindikata, pa do brojnih parlamentarnih zastupnika. Zna li Fed nešto više? No, Fedov potez izazvao je i zabrinutost među analitičarima. Teško je sjetiti se kada je bio tako agresivan, a to znači da su čelnici Feda ozbiljno zabrinuti recesijskim prijetnjama. "S obzirom da Fed nije čekao slijedeći sastanak FOMC-a u studenom, očigledno je kako je situacija alarmantna, stoga se postavlja pitanje: da li Greenspan & Co. znaju nešto više od ostalih," kaže Cary Leahey, profesionalni promatrač Feda. "Da možda ne očekuju neki mega-slom Japana ili da nije u pitanju još jedan "gadan" pad kakvog hedge fonda u SAD," pita se on. Kako bilo, analitičari smatraju da je ovim potezom Fed pojačao pritisak na ostale industrijske zemlje - posebice europske - da smanje kamate kako bi se zaustavile financijske krize. Britanija, Kanada, Japan, Španjolska, Portugal, Irska, Grčka i Danska već su snizile kamate. Njemačka Bundesbanka i Europska središnja banka, koja će iduće godine preuzeti odgovornost za kamate u "Eurolandu", zasad odbacuju teze o globalnoj recesiji i ignoriraju pozive na rez. Kako bilo, zbog smanjenja kamata u SAD, tečaj dolara skliznuo je ovoga tjedna ispod razine od 118 japanskih jena. U odnosu pak na njemačku marku, dolarova je cijena, nakon duljeg vremena, provirila iznad 1,65 DEM. Uspon dolara zahvaljuje se ponajviše nadi ulagača u rez kamatnih stopa u Njemačkoj. Pored toga, podršku dolaru pružio je i američki ministar financija Robert Rubin izjavivši kako američke monetarne vlasti podržavaju snažan dolar i kako "devizna politika SAD ostaje nepromijenjena, i točka". Kamatne stope ipak nepromijenjene I, njemačka središnja banka Bundesbanka u četvrtak je odlučila kamatne stope ostaviti na dosadašnjim razinama. Diskontnu na 2,5 posto, repo stopu na 3,3, a lombardnu na 4,5 posto. Ta je odluka u skladu s očekivanjima mnogih analitičara obzirom da je dan prije objavljen podatak da je u rujnu u Njemačkoj ponuda novca (na godišnjoj razini) porasla 4,9 posto u odnosu na posljednji kvartal prošle godine. Zbog osjetnog rasta monetarnog agregata M3 bilo je i za očekivati da Buba neće skresati kamatne stope, kažu analitičari. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 16 - 23. listopada ’98. Valutai jedinica Tečaj16. listopada Tečaj23. listopada Promjenau % DEM 100 371,5500 372,7200 + 0,31 USD 1 6,0786 6,1573 + 1,29 GBP 1 10,3544 10,4459 + 0,88 JPY 100 5,1263 5,1939 + 1,31 ATS 100 52,8121 52,9777 + 0,31 ITL 100 0,3753 0,3768 + 0,39 CHF 100 456,0401 454,7180 - 0,29 SIT 100 3,9035 3,9054 + 0,04 Ovoga se tjedna cijena njemačke marke na tečajnici HNB, po prvi puta od prosinca 1995. godine, probila u područje iznad 3,72 kune. Osim švicarskog franka koji je u posljednjih 15-ak dana pojeftinio više od 1,2 posto, sve su ostale valute dobile na vrijednosti. Austrijski šiling jača, kao i marka, već devet tjedana. U tom je razdoblju poskupio 3,6 posto. Istodobno je talijanska lira ojačala oko 3,4 posto, dok je tečaj japanskog jena samo u posljednja tri tjedna skočio vrtoglavih 15,1 posto. Američki je pak dolar u proteklih 15-ak dana poskupio više od 4,0 posto, britanska funta 2,3, a slovenski tolar 1,1 posto. 7. Vlada RH: O dječjem doplatku, otpisu oko 630 milijuna kuna,... Prijedlogom zakona o doplatku za djecu namjerava se povećati broj korisnika i visina iznosa doplatka za djecu. Pravo na dječji doplatak, po zakonom predviđenim uvjetima, imat će sva djeca u Republici Hrvatskoj, i ona nezaposlenih građana i poljoprivrednika, što dosad nije bio slučaj. Zavisno od dohodovnog cenzusa, obitelji s više djece i obitelji s manjim primanjima primat će veće naknade za dječji doplatak, od onih koji imaju veća primanja. To su temeljne odrednice prijedloga zakona o doplatku za djecu, koji je Vlada sa sjednice, održane u četvrtak, uputila u saborsku proceduru. Predloženo je daljnji iskorak u kontinuitetu politike socijalne države i socijalne pravde, koju zastupa Vlada, rekao je premijer Zlatko Mateša. Novi sustav za dječji doplatak sukladan je Konvenciji o pravima djeteta, rekla je zamjenica ministra rada i socijalne skrbi Vera Babić. Pravo na dječji doplatak pripada svim obiteljima sa djecom koja ispunjavaju zakonske uvjete. Ti su uvjeti da korisniku ukupni dohodak po članu kućanstva mjesečno ne prelazi svotu određenu zakonom (dohodovni cenzus). Sredstva za dječji doplatak osiguravat će se u državnom proračunu, a poslove oko isplata i utvrđivanja doplatka obavljat će Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Do 1. srpnja ove godine za dječji se doplatak plaćao doprinos iz plaća od 2,20 posto, što je odlukama Vlade o rasterećenju plaća ukinuto. Bitni elementi na kojima se temelji prijedlog zakona o doplatku za djecu su: pravo na doplatak pripadalo bi roditelju, posvojitelju, skrbniku ili uzdržavatelju, pod uvjetom da je hrvatski državljanin; za svu djecu hrvatske državljane, koja imaju prebivalište na teritoriju Hrvatske. Doplatak za djecu pripadao bi do navršene 15 godine života djeteta, a nakon toga ako se dijete redovno školuje ili ako je nesposobno za samostalan život i rad. Pravo na doplatak ovisio bi o ukupnom dohotku, nakon odbitka poreza, po članu kućanstva, tj. ostvarivalo bi se ako takav ukupni dohodak po članu ne prelazi postotak prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalednarskoj godini, koji će određivati Vlada. Utvrdila bi se dva cenzusa, odnosno korisnici s nižim cenzusom primali bi veće postotke, a oni s višim cenzusom manje postotke za dječji doplatak od prosječne plaće. Prema postojećem zakonu godišnje je potrebno izdvojiti 1,2 milijardi kuna za dječji doplatak, a predviđa se da bi u idućoj godini, bilo potrebno izdvojiti oko 1,5 do 1,7 milijardi kuna iz državnog proračuna. Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro u raspravi je predložio ukidanje predložene odredbe po kojoj bi i djeca iznad 18 godina, a koja redovno studiraju, imala pravo na dječji doplatak. "Za mene nitko tko je navršio 18 godina nije dijete", rekao je Škegro. Premijer je zadužio Veru Babić, da napravi alterantivu toj odredbi, dodajući kako se osobno slaže sa Škegrom. Otpis 630 milijuna kuna Pored toga, Vlada kroz zakonski okvir predlaže otpisivanje oko 630 milijuna kuna poduzetnicima, obrtnicima i samostalnim poljoprivrednicima s ratom razrušenih područja, koji su temeljem zakonskih odredbi proteklih godina primali minimalne plaće u visini 270 kuna mjesečno. Sredstva za te minimalne plaće osigurana su kreditima plasiranim putem Privredne banke. No, kako je iznos kredita visok, i zbog nemogućnosti otplate dospjelih obveza od korisnika - stradalnika u Domovinskom ratu, Vlada je ovoga tjedna predložila otpis dospjelih obveza po kreditu u cijelosti, i to prema državnom proračunu u iznosu od 320 milijuna kuna i prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u iznosu od 312 milijuna kuna. Pravne i fizičke osobe ta sredstva neće vraćati, nego će ih koristiti za restrukturiranje i poticanje svoga gospodarskog razvitka, i naseljavanja oslobođenih područja. Obrazlažući taj zakonski tekst na ovotjednoj sjednici Vlade, premijer Zlatko Mateša naglasio je da su ta otpisana sredstva u izravnoj funkciji obnove ratom razrušenih područja Hrvatske. O potvrđivanju međunarodnih konvencija Vlada je prihvatila i niz zakonskih prijedoga o potvrđivanju međunarodnih konvencija, protokola i sporazuma s vladama drugih država. Tako je u saborsku proceduru upućen Prijedog zakona o potvrđivanju izmjena Konvencije o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja i protokola o sprečavanju onečišćavanja Sredozemnog mora potapanjem otpadnih i drugih tvari s brodova i zrakoplova. Ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec rekao je kako će Hrvatska zajedno s Italijom i Slovenijom osnovati zajednički centar koji bi pratio uplovljavanje tankera s opasnim teretima u Jadran. Razmijenjivale bi se informacije o tome kuda tankeri plove, i što prevoze, a tako bi se, istaknuo je Lužavec, onemogućila onečišćenja kakvo se nedavno dogodilo nedaleko otoka Mljeta, kad je inozemni tanker u međunarodnim vodama ispustio štetne tvari. Vlada je prihvatila i prijedlog ugovora o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama. Ministar prosvjete i športa Božidar Pugelnik je rekao kako je dogovoreno da se provede stručna rasprava u Ministarstvu prosvjete, a ako je potrebno, i s predstavnicima Hrvatske biskupske konferencije, oko pojedinih članaka predložena ugovora. Po tome bi ugovoru katolički vjeronauk u javnim osnovnim i srednjim školama bio obvezni predmet za učenike koji ga izaberu, a o izboru vjeronauka kao obveznog predmeta daje se pisana izjava ravnatelju škole. Za učenike do 15 godina izjavu bi davao roditelj, odnosno skrbnik, a za starije od 15 godina potrebna je izjava i roditelja i učenika. Za osnivanje razrednog odjela za učenje katoličkog vjeronauka mora biti najmanje sedam učenika. Vlada je prihvatila i odluku o pokretanju postupka za sklapanje ugovora o znanstvenoj i tehničkoj suradnji između vlada Hrvatske i Italije. Vlada je odlučila da Hrvatska sudjeluje na konferenciji o sudbini imovine iz razdoblja holokausta, koja će se od 30. studenoga do 3. prosinca ove godine održati u Washingtonu. 8. Škegro: Stabilan tečaj kune; devalvacije neće biti Blagim slabljenjem kune prema njemačkoj marki i snažnijim jačanjem u odnosu na američki dolar zadržana je stabilnost tečaja kune. Do devalvacije ne može doći jer kuna nema fiksni tečaj. U proračunu za iduću godinu mnogi opravdani rashodi morat će biti preispitani, smanjeni, a neki i vjerojatno odgođeni za 2000. godinu. To je novinarima izjavio potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro po završetku ovotjedne sjednice Vlade. Blagim slabljenjem kune prema njemačkoj marki i značajnom jačanju prema dolaru, funti i drugim valutama koje su vezane za dolar, tvrdi Škegro, zadržana je stabilnost tečaja. Temelji makroekonomske politike takvi su da više neće dolaziti do daljnjeg klizanja tečaja. Uvjeren sam u to, kazao je Škegro, dodajući kako zna da Hrvatska narodna banka neće dozvoliti daljnje slabljenje, odnosno deprecijaciju kune. Novinari su ga zamolili da pojasni svoju nedavnu izjavu - da hrvatski državni proračun u idućoj godini čekaju teški dani. Škegro je u odgovoru podsjetio da je početni prijedlog proračuna za ovu godinu sadržavao i planirano inozemno zaduženje u iznosu od dvije milijarde kuna ili 350 milijuna dolara. Sredinom godine, nastavio je, naslućivali smo nemir na međunarodnom tržištu, a slijedom priljeva sredstava u proračun od PDV-a odlučili smo se odreći tih dviju milijardi kuna inozemnog zaduživanja i uravnotežiti proračun. Novac je na inozemnom tržištu moguće posuditi, ali uvjeti su takvi da si to Hrvatska ne može dozvoliti s obzirom na visoke kamatne stope i kratke rokove otplate. Ti uvjeti, kazao je Škegro, ne odgovaraju ni hrvatskom kreditnom rejtingu od BBB minus. Za ministra financija, Vladu, državni proračun i korisnike državnog proračuna, teškoće su u tome što ni u 1999. "nije mudro" očekivati značajniji oporavak međunarodnih financijskih tržišta. "Izići ćemo s prijedlogom proračuna koji će biti negdje oko uravnoteženja", kazao je Škegro navodeći kako je moguće da će mnogi opravdani rashodi morati biti preispitani, smanjeni pa čak i odgođeni za 2000. godinu. Sve to jer nam je osnovna zadaća zadržati makroekonomsku stabilnost, stabilnost cijena i tečaja, a u ovom trenutku najveća brana tomu je stabilan proračun koji neće ići za tiskanjem novca i kratkoročnim zaduživanjem, kazao je Škegro. Predstavnicima Hrvatske udruge poslodavaca koji iznose podatak o 67 milijardi kuna unutarnjeg duga, (koje Škegro smatra nerealnim i prenapuhanim) poručio je da mu dostave podatke o najmanje 20-ak najvećih poduzeća-dužnika s takve dužničke liste, a koji su ujedno i članovi HUP-a. "Ne znam što netko podrazumijeva pod pojmom unutarnji dug", nastavio je Škegro pojašnjavajući da postoji javni dug, inozemni dug, nenaplaćeni računi koji se pokušavaju naplatiti blokiranjem računa pojedinih poduzeća. Što je ostatak - ne znam, kazao je Škegro dodajući da o brojci o 67 milijardi kuna duga ne bi mogao ozbiljnije ništa reći dok ne vidi izvore i strukturu podataka. Čini mi se, dodao je, da je ta brojka "prenapuhana", a ako je to stvarno tako - u što sumnjam, onda bi bilo dobro, poručio je Škegro, da HUP prvo krene od svojih članova i dostavi Vladi popis svojih članica - poduzeća koji su na čelu te liste dužnika. Što se tiče javnog sektora, Škegro je naglasio kako su podaci poznati, odnosno da se zna kolike su dospjele, a neizmirene obveze i pojedinih ministarstava i javnih poduzeća. Nemam podatke o javnom dugu, imam samo podatke Zavoda za platni promet, kazao je Škegro, dodajući da je svačiji dug nečije potraživanje. S obzirom da u HUP-u kažu da raspolažu podacima, Škegro pretpostavlja da se odnose na dospjeli, a ne naplaćeni dug. Stoga, naglasio je bilo bi zanimljivo da iz HUP- a dostave Vladi popis bar deset takvih dužnika. Zamoljen za komentar kako iz HUP-a traže i smanjenje poreznih stopa, Škegro je kazao kako je neozbiljno s jedne strane selektivno licitirati za smanjenje pojedinih poreznih stopa, a istovremeno tražiti povećanje mirovina, socijalna izdavanja, infrastrukturu te veće poticaje u gospodarstvu. Pozvao je predlagače takva modela da "naprave prijedlog proračuna za iduću godinu bar za deset prihodovnih i rashodovnih stavki", nakon čega će ih "pozvati na razgovor o planiranju proračuna za iduću godinu". 8. Statistika INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA PORASLA 5,4 POSTO - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u rujnu ove godine porasla 5,4 posto prema istom mjesecu lani. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ona je povećana 6,7 posto u odnosu na isto lanjsko doba. Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama (GIG), u rujnu je najviše porasla proizvodnja energije, 13 posto, te netrajnih proizvoda za široku potrošnju, 6,8 posto. U strukturi odjeljaka iz 1997. godine energija sudjeluje sa 14,77 posto, a netrajni proizvodi za široku potrošnju s 34,44 posto. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji u strukturi odjeljaka iz 1997. sudjeluju s 32,69 posto u rujnu je povećana 5,4 posto prema istom lanjskom mjesecu. Pala je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, pet posto i kapitalnih proizvoda, 1,7 posto. Trajni proizvodi za široku potrošnju u strukturi odjeljaka iz 1997. sudjeluju sa 4,03 posto, a kapitalni proizvodi s 11,50 posto. Promatrano prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD), u rujnu je najviše porasla proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, 15,9 posto. U prerađivačkoj industriji povećana je četiri posto, dok je u rudarstvu i vađenju zabilježen pad proizvodnje od 1,3 posto. U prvih devet ovogodišnjih mjeseci proizvodnja u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom porasla je 7,4 posto, u prerađivačkoj industriji 6,9 posto, dok je u rudarstvu i vađenju pala 0,4 posto prema istom razdoblju lani. POSLOVNIH SUBJEKATA U RUJNU 0,02 POSTO VIŠE - U Hrvatskoj je do kraja rujna bilo registrirano 181.842 poslovna subjekta, 0,02 posto više nego krajem kolovoza, podaci su DZS-a. Najviše ih je bilo registrirano u trgovini na malo, popravku motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo - 81.363, odnosno 0,23 posto manje. Poslovnih subjekata u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima krajem rujna zabilježeno je 27.391, 0,56 posto više. Slijede subjekti u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama kojih je bilo 0,05 posto više, 18.160. Prema pravno ustrojbenim oblicima, najviše je poslovnih subjekata bilo prema Zakonu o poduzećima i Zakonu o zadrugama - 111.348 ili 0,88 posto manje. Prema Zakonu o trgovačkim društvima u rujnu su bila registrirana 39.092 poslovna subjekta, što predstavlja porast od 2,25 posto, dok je ustanova, tijela, udruga, fondova i organizacija zabilježeno 31.402 ili 0,53 posto više. ZAP: HRVATSKE TVRTKE DUGUJU 11,7 MLRD KUNA - Iznos nepodmirenih naloga za plaćanje, za čije izvršenje nije bilo dovoljno sredstva na računima pravnih osoba dužnika pri Zavodu za platni promet (ZAP), krajem kolovoza ove godine u Hrvatskoj je dosegnuo 11,7 milijardi kuna, što je 3,7 posto više nego u prethodnom mjesecu i 27,5 posto više nego u kolovozu lani. Prema podacima ZAP-a, koji nisu potpuni budući ne pokazuju ukupna dugovanja pravnih osoba, ali su jedini raspoloživi mjesečni pokazatelji o pojavama insolventnosti, krajem kolovoza bilo je 25.947 insolventnih tvrtki, 2,0 posto više nego u srpnju i 37,3 posto više nego u kolovozu prošle godine. U njima je bilo uposleno 152.736 djelatnika ili 4,7 posto više nego prethodni mjesec. Najveći broj insolventnih tvrtki, njih 22.597, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 7,3 milijarde kuna, evidentiran je kod tvrtki u privatnom vlasništvu. Obzirom na djelatnost, najviše nenaplaćenih naloga iskazano je kod tvrtki u trgovini na veliko i posredovanju u trgovini, u iznosu od 2,8 milijardi kuna. Slijedi trgovina na malo i popravci predmeta za kućanstvo s 2,02 mlrd HRK duga, te poljoprivreda, lov i usluge povezane s njima s 993,5 milijuna kuna duga. Od ukupnog broja insolventnih tvrtki, njih 56,9 posto imalo je blokiran račun više od godinu dana, a na njih se odnosilo 76,5 posto ukupnog duga. Od 181 do 360 dana blokada računa trajala je u 14,4 posto pravnih osoba, od 61 do 180 dana u 16,8 posto tvrtki, a od 31 do 60 dana u 3,9 posto od ukupnog broja insolventnih tvrtki. Do 30 dana blokada računa trajala je u osam posto tvrtki. Najveći dio prijavljenih nepodmirenih naloga odnosi se na osobe s područja Grada Zagreba, odnosno 3,2 milijarde kuna te iz Splitsko- dalmatinske županije, 807,7 milijuna kuna. Novčana sredstva pravnih osoba na žiro računima iznosila su na dan 31. kolovoza ove godine 12,6 milijardi kuna, što je osam posto više nego u prethodnom mjesecu i 2,7 posto više nego u kolovozu lani. 230754 MET oct 98