US IHT 28. X. EU

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 28. X. 1998. Sablast Europske unije: nova inačica stare podjele između Istoka i Zapada "Veliki plan Europske unije da prihvati do deset zemalja bivšega komunističkog bloka namjerava povezati europsku obitelj, no neki analitičari vjeruju da bi to moglo pridonijeti stvaranju nove podjele", piše Barry James. "Ako se to dogodi moglo bi se pokazati u gospodarstvu gdje se stanje pogoršava, izjavili su analitičari. Zemlje koje nisu kandidati za članstvo u EU ili nemaju nikakvih nada da će postati članice, odbacuju zapadno slobodno tržište i demokratski model. Gospodarski metež u Rusiji naginje prema nacionalizmu, državnom gospodarstvu i poziva na oživljavanje staroga sovjetskog kruga utjecaja. Razmirice koju su izazvale prijetnje NATO-a Jugoslaviji zbog Kosova, pokazale su da postoji mogućnost stvaranja nove europske podjele. Rusija je, kao srpska saveznica, zaprijetila da će za vojnu akciju iskoristiti svoje pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a. Prema Margot Light, profesorici međunarodnih odnosa na londonskom ekonomskom fakultetu, bombardiranje bratske pravoslavne zemlje nije ono što je Moskva očekivala kad je nevoljko pristala na proširenje NATO-a prema istoku. Rusija i Bjelorusija već imaju carinsku uniju, a bilo je nedavno pokušaja da se Ukrajinu kooptira u proces reintegracije. Glasnogovornik Dume Genadij Seleznev obratio se članovima ukrajinskog parlamenta, pozivajući na slavensku uniju Rusa, Bjelorusa i Ukrajinaca. Osvojio je pljesak komunističkih članova, no predsjednik Leonid Kuchma izjavio je da se 'kategorički' protivi tom prijedlogu. G. Kuchma je ovaj mjesec otišao u Beč da bi zamolio vođe EU-a da ne stvaraju zapreke putovanjima i trgovini. Kad se Poljska priključi Europskoj uniji, Ukrajincima će trebati vize za prijelaz granice koja im je dugo bila otvorena. G. Kuchma je izjavio da je s 'velikom radošću' uočio da je Austrija, koja je sada predsjednica EU, poduprla njegove pokušaje za integracijom Ukrajine u Europu. Austrijski predsjednik Thomas Klestil izjavio je da je 'postoje dugoročni europski izgledi i za Ukrajinu.' No 'dugoročno' je rastezljiv pojam. Europska unija će u predvidljivoj budućnosti biti posve zaokupljena prihvaćanjem deset zemalja istočne i srednje Europe. Estonija, Poljska, Republika Češka, Mađarska i Slovenija na takozvanoj su brzoj cesti za ulazak početkom sljedećega desetljeća, zajedno s Ciprom. Pet drugih zemalja - Litva, Letonija, Slovačka, Rumunjska i Bugarska na sporijoj su cesti. Iako je EU otvorena svakoj demokratskoj europskoj zemlji, nije određeno što točno znači 'europskoj'. To je pitanje iskušano samo jednom. Maroko se sedamdesetih godina prijavio za članstvo, ali je odbijen. EU je držala Tursku na odstojanju, odobravajući joj pridružen status, no ostavljajući neriješenim pitanje konačnog članstva. Rašireno je mišljenje da se deset zemalja istočne i srednje Europe koje čekaju na priključenje nalaze na putu da ponovno osvoje mjesto na zemljovidu koje im pripada, nakon brisanja umjetne podjele uspostavljene na Jalti. Slučajno, sve kandidatkinje, s iznimkom Bugarske i istočne polovice Rumunjske, leže zapadno od povijesne crte između rimokatolika i protestanata, s jedne strane, i sljedbenika pravoslavlja i islama, s druge. Europsko povjerenstvo kaže da se u procjeni mogućih kandidatkinja ne oslanja na kulturne ili vjerske sudove. Ono što je važno njihova je sposobnost da gospodarski konkuriraju i njihova predanost demokraciji. Ustanovama EU odveć je teško upravljati čak i sa zajednicom od 27 zemalja i stanovništvom od gotovo 600 milijuna ljudi. Najbolje čemu se zemlje iza te crte mogu realno nadati jest moguć pridruženi status. Vijeće im nije u stanju ponuditi konkretnija jamstva, no istodobno ne želi raspršiti njihove nade. 'Proširenje ostaje čvrsto zacrtano', izjavio je Hans van den Broek, povjerenik zadužen za proširenje. 'No moramo posvetiti dovoljno pozornosti i vezi između proširenja i buduće vanjskopolitičke i gospodarske uloge Unije. Proširenje (...) treba voditi jačanju odnosa između Unije i novih susjeda u svim krugovima.' On je izjavio da EU mora očuvati svoj visok stupanj integracije i izbjeći primanje 'članica drugog reda'. Odnosi s većinom zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, uključujući i Rusiju i Ukrajinu, određeni su Dogovorom o partnerstvu i suradnji koja je usmjerena na smanjenje zapreka trgovini i ulaganjima te podupiranje demokracije i tržišnih gospodarstava. Politika povjerenstva 'šalje sljedeću poruku - igrate li prema našim pravilima i prihvatite li naše norme, na kraju krajeva postoji nada za ulazak u Uniju, izjavila je glasnogovornica Lousewies van der Laan. Dogovori, međutim, ne jamče ništa. 'To je ni da, ni ne', izjavila je Karen Smith, stručnjakinja za međunarodne poslove pri londonskom ekonomskom fakultetu. 'EU ostavlja otvorenom mogućnost da će se jednoga dana zemlja pridružiti Uniji. Crta negdje mora biti povučena. No u čijem je interesu reći gdje bi ona trebala biti povučena?' Tako dugo dok su pitanja dvosmislena, zemlje se barem mogu oslanjati na nadu o mogućem članstvu. To Uniji daje golemu moć u ohrabrivanju reforma, izjavila je ona. 'Problem je da se povratak u Europu izjednačuje s članstvom u EU', dodala je. A dogovor o pridruženom članstvu ne izjednačuje se s europskim identitetom. Izrael, primjerice, ima taj status. Zemlje kandidatkinje zajedno čine 28% stanovništva sadašnje EU. No njihov je zajednički bruto domaći proizvod veličine belgijskog - barem prema službenim brojkama, koje ne obuhvaćaju sivo gospodarstvo tih zemalja, koje je rašireno. Oni su učinili goleme pomake prema integraciji, sa do 60% njihove trgovine s inozemstvom ponovno usmjerene prema EU. Neke su zemlje zaglavile u povijesne trgovačke obrasce s Rusijom, ili međusobno, te riskiraju da budu povučene slomom ruskog gospodarstva. 'Velika briga većine pridruženih zemalja jest da će Rusija postati nestabilna', ustvrdio je Alan Mayhew, međunarodni stručnjak pri Katoličkom sveučilištu Louvaina, u eseju za Europsko političko središte. 'To bi moglo voditi posebno teškim situacijama u tri baltičke zemlje', dodao je on. 'Stupanje u zajednicu očito je nesavršena sigurnosna politika za baltičke zemlje, no ona je jedina moguća' Isto do manjeg stupnja vrijedi za druge zemlje u području, izjavio je g. Mayhew. G. van den Broek izjavio je da se EU suočava s tri glavne zadaće. Prva je uspjeh njezine zajedničke valute i reforma njezinih ustanova. Druga je dovršiti sadašnji proces proširenja. Treća je 'surađivati sa svojim udaljenim partnerima prema prisnijim političkim vezama, dubljoj trgovini i gospodarskoj integraciji.'"