BRIJUNI, 19. listopada (Hina) - Međunarodni simpozij o glabalizaciji i izazovu koji ovaj proces predstavlja za male narode i države započeo je u ponedjeljak na Brijunima.
BRIJUNI, 19. listopada (Hina) - Međunarodni simpozij o
glabalizaciji i izazovu koji ovaj proces predstavlja za male narode
i države započeo je u ponedjeljak na Brijunima. #L#
Hrvatska je organizirala ovaj simpozij kao zemlja životno
zainteresirana za uključivanje europske i svjetske integracijske
tokove, posebice EU i NATO, ali istodobno i mala zemlja koja se
plaši da pri tome ne ugrozi svoje nacionalne interese i identitet.
Organizatori ovoga dvodnevnoga skupa su hrvatsko ministarstvo
vanjskih poslova, Zaklada hrvatskoga državnoga zavjeta i hrvatsko
veleposlanstvo u Bonnu a sudjeluju hrvatski, njemački i austrijski
znanstvenici, političari i ekonomisti.
U pozdravnom govoru hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana,
koji je pročitan na otvaranju skupa, naznačene su političke i
povijesne dileme koje globalizacija, kao proces stvaranja
svjetskog gospodarskog i informatičkog sustava i integriranja
naroda i država u nadnacionalne sustave, postavlja pred Hrvatsku.
Prihvaćajući neizbježnost globalizacije i shvaćajući pozitivne
učinke predsjednik Tuđman je rekao da ovaj proces za male i manje
razvijene zemlje otvara bitna pitanja očuvanja nacionalnih
interesa.
"Pri tome je jasno da bi za svaku zemlju ostajanje po strani od toga
procesa moglo imati vrlo ozbiljne posljedice ali isto tako je vrlo
važno i odgovorno pitanje vremena, uvjeta i načina na koji se
uključiti u takva kretanja a da se ne dovedu u pitanje vitalni
nacionalni interesi i gospodarski identitet zemlje," stoji u
govoru predsjednika Tuđmana.
Hrvatski odgovor na izazove globalizacije, rekao je predsjednik
Tuđman, je ustrajavanje u istodobnom očuvanju samostalnosti i
integriranju u svjetske tokove.
Bivši njemački ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher je
rekao da je proces globalizacije ubrzan posebice tehnološkom
revolucijom, stvaranjem informatičkog društva, i temeljnim
političkim zaokretom, prestankom hladnoga rata.
Genscher drži da je globalizacija istina neizbježiva realnost
modernoga svijeta koja međutim nije prijetnja nego izazov i šansa.
Ocrtavajući izgled svijeta 21. stoljeća Genscher je rekao da će na
mapi svijeta tada postojati nekoliko moćnih država sa svjetskim
utjecajem poput SAD, Japana, Rusije, Indije i Kine i regionalne
udruge poput Europske unije koje će okupljati male i srednje narode
i države.
On je rekao kako budući svjetski poredak koji se priprema
globalizacijom neće odlikovati jednopolarnost s dominacijom SAD
nego multipolarnost u kojoj će suradnja tvoriti bit budućih
odnosa.
Europsku uniju kao regionalnu integraciju u kojoj vlada
ravnopravnost i suradnja malih i većih naroda Genscher vidi kao
uzor budućeg svjetskoga poretka.
On smatra kako mali narodi i države, pa tako i Hrvatska, u takovom
procesu integracije ne moraju strahovati od gubitka identita koji
će ostati očuvan.
Ne postoji njemački, poljski ili hrvatski nego samo europski
odgovor na izazov globalizacije, rekao je Genscher.
Zemlje kao Hrvatska su u stanju iskoristiti izazov globalizacije
ali ne same nego samo kao članice regionalnih integracija kao što je
EU, rekao je on.
On je preporučio Hrvatskoj da ispuni preduvjete koje EU postavlja
za njezino približavanje ovoj integraciji ali je također rekao da
se EU sa svoje strane ne smije zatvarati nego bez predrasuda prema
narodima i državama nastaviti širenje na druge europske zemlje.
Zamjenik hrvatskoga ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader je,
govoreći o konkretnom stanju odnosa Hrvatske i međunarodne
zajednice, rekao da Hrvatska ne može prihvatiti rješenja protivna
svojim nacionalnim interesima kao što su institucionalne veze s
državama bivše Jugoslavije.
On je podsjetio da su hrvatski prioriteti približavanje i
uključivanje u EU i NATO. Sanader je rekao kako očekuje da će
Hrvatska sredinom naredne godine ostvariti još jedan svoj
prioritet i postati članica Svjetske trgovinske organizacije.
Savjetnik hrvatskoga predsjednika za unutarnju plitiku dr. Ivić
Pašalić je rekao da je veliko postignuće globalizacije što podstiče
i ubrzava razvitak demokracije u svim državama i jača zaštitu
ljudskih prava.
Pašalić, koji je i ravnatelj Zaklade hrvatskoga državnoga zavjeta,
je rekao da globalizacija ne ugrožava opstojnost i samosvjesni
državno-politički subjektivitet onih manjih naroda i država koji
su svjesni svojega nacionalnoga identiteta razvijaju demokraciju i
održavaju snažnu državnu vlast uz tržičnu ekonomiju i socijalnu
pravdu.
On drži da Hrvatska kao srednjoeuropska i mediteranska zemlja ima
gospodarske i druge mogućnosti u odnosu na okruženje koje ne
zaostaju iza Slovenije i Mađarske koje su prvom krugu zemalja za
prijam u EU.
"Zato hrvatski narod i hrvatska državna vlast unatoč složenosti,
proturječnosti pa i neizvjesnosti mnogih njezinih procesa, bez
straha prihvaća izazove globalizacije," rekao je Pašalić.
(Hina) sl sv
191246 MET oct 98