US International Herald Tribune - 26. X. - EURO

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 26. X. 1998. U Europskoj uniji, naglasak se premješta s inflacije na recesiju "Europska unija je u nedjelju svoju politiku odlučno usmjerila prema gospodarskom rastu i zaposlenosti, nakon što su se čelnici država i vlada složili da glavnu prijetnju s kojom se suočavaju više ne predstavlja inflacija, već recesija", piše Barry James. "No, vođe su naglasili da se neće miješati u neovisnost Europske središnje banke niti učiniti išta što bi potkopalo zajedničku valutu, koju će 11 zemalja uvesti za nešto više od dva mjeseca. Vođe, koji se ideološki toliko razilaze, poput španjolskog premijera Jose Maria Aznara i novog talijanskog premijera Massima D'Aleme, izjavili su da o pitanju gospodarskog smjera među njima nema temeljnih razilaženja. Čini se da dogovor označava kraj rasprava između onih (poput bivšeg njemačkog kancelara Kohla) koji su tvrdili da su monetarna stabilnost i niska inflacija iznad svega, i drugih (primjerice Francuza), koji su uporno ponavljali da u borbi za poslove i gospodarski rast banka ne može djelovati u izolaciji. Čelnik Europske socijalističke skupine, Rudolf Scharping, izjavio je da je uloga Bundesbanke bila podupiranje vladine gospodarske politike pa je predložio da bi to trebala biti i uloga Europske središnje banke. Na to je g. D'Alema odgovorio da si g. Scharping priuštiti takvo razmišljanje zato što dolazi iz zemlje naviknute na snažnu valutu. On je dodao da je prošlo premalo vremena otkako je Italija 'postala kreposna' (nakon godina visoke inflacije i napuhanih javnih manjkova) da bi se sad petljala sa stabilnošću i dogovorom o rastu koji podupire zajedničku valutu, euro. U dokumentima EU-a nema spomena o podupiranju europske gospodarske politike kao ulozi središnje banke. Njezina je jedina uloga osigurati stabilnu valutu. G. D'Alema bio je jedan od nekoliko vođa koji su izjavili da je vrijeme za smanjenje kamatnih stopa, iako je to odluka koju treba donijeti isključivo Europska središnja banka. 'Europa mora prihvatiti odgovornost suočavanja s opasnošću od svjetske recesije', izjavio je on. 'Borba protiv inflacije ne smije pridonijeti stvaranju deflacije'. Portugalski premijer Antonio Guterres dodao je da su svi čelnici 'uvjereni da postoje uvjeti za znatno smanjenje kamatnih stopa na međunarodnoj razini'. Austrijski kancelar Viktor Klima nazvao je nezaposlenost 'katastrofom i skandalom'. (...) G. D'Alema je izjavio da će slijediti politiku uspostavljanja socijalnih i radničkih standarda širom EU-a te da će spriječiti jednostrano smanjivanje socijalnih troškova jedne zemlje radi otimanja poslova od drugih zemalja. Njemački kancelar Gerhard Schr?der izjavio je da će u borbi s visokom nezaposlenošću njegova vlada slijediti 'djelotvoran sporazum o poslovima'. On je također dodao da bi Europska unija trebala sporazumno djelovati protiv spekulacija na financijskim tržištima. G. Aznar, jedan od rijetkih desničarskih vođa u Europskoj uniji, izjavio je da nema ideoloških problema s naglaskom koji su njegovi socijaldemokratsli kolege stavili na rast i nezaposlenost. Njegova je vlada, rekao je, smanjila kamatne stope i stvorila 480.000 poslova, a zaključio je da ljevica prihvaća stajališta koja je on već prihvatio. Britanski premijer Tony Blair izjavio je da podupire politiku rasta, ukoliko ona povećava konkurentnost industrije. 'Slažemo se da se ravnoteža rizika pomakla s inflacije na deflaciju', izjavio je on. G. Blair je također dodao da je Britanija spremna da u prosincu okupi sedam najrazvijenijih industrijskih država u Londonu radi raspravljanja o kratkoročnim i dugoročnim odgovorima na globalnu krizu. (...) U znaku promjene dugotrajne britanske politike, g. Blair je pozvao Europsku uniju da razvije vlastite obrambene snage za rješavanje sukoba pred svojim vratima, poput rata na Kosovu, bez oslanjanja na Sjedinjene Države. Nakon početnih sumnji Francuske prema takvom prijedlogu iz te države, okupljeni su ga čelnici toplo prihvatili. Francuski predsjednik Jacques Chirac pozvao je na stvaranje europskog obrambenog stupa koji bi bio 'odvojiv, ali ne i odvojen' od NATO-a. (...)" Novinar zatim navodi da su se vođe složili s prijedlogom da se sljedeće godine održi sastanak na vrhu o terorizmu, organiziranom kriminalu i ilegalnom useljavanju. Zatim spominje da je prigodom sastanka g. Kohl imenovan počasnim građaninom Europe. Na kraju se vraća na pitanje izručenja čileanskog diktatora Pinocheta te ističe da su g. Blair i g. Aznar odlučili to pitanje ostaviti u rukama sudstva.