ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Raspravom o ulozi hrvatskoga bana Josipa Jelačića u Hrvatskoj, odnosno tadašnjoj Habsburškoj monarhiji u revolucionarnima godinama 1848. i '49. danas je završio dvodnevni međunarodni znanstveni skup
"Hrvatska 1848. i 1849.", održan u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH dr. Franje Tuđmana. Po završetku rasprave predstavljena je knjiga "Korespondencija bana Jelačića i banskoga vijeća" autora Tomislava Markusa".
ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Raspravom o ulozi hrvatskoga bana
Josipa Jelačića u Hrvatskoj, odnosno tadašnjoj Habsburškoj
monarhiji u revolucionarnima godinama 1848. i '49. danas je završio
dvodnevni međunarodni znanstveni skup "Hrvatska 1848. i 1849.",
održan u Zagrebu pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH dr.
Franje Tuđmana. Po završetku rasprave predstavljena je knjiga
"Korespondencija bana Jelačića i banskoga vijeća" autora Tomislava
Markusa". #L#
U raspravi, u kojoj su sudjelovali hrvatski i mađarski
povjesničari, razmatrana je uloga te djelovanje bana Jelačića u
događajima koji su prethodili i doveli do revolucije u Monarhiji
1848. godine, kao i situacija u Hrvatskoj u vrijeme revolucije.
Pritom je istaknuto da je Jelačić u to vrijeme značio afirmaciju
nacionalnih težnji hrvatskoga naroda u njegovu nastojanju za
nezavisnošću. Stanje u Hrvatskoj tih godina ocijenjeno je
prekretnim za događaje koji su uslijedili - demokratizacija
društva i političkog života, ali obilježeno ideološkim sukobima
između dvije tada najjače političke struje, Narodne i Pravaške
stranke.
Posebno zanimljiva diskusija vođena je oko "potrebitosti"
Jelačićeva vojnog pohoda na Mađare u Bačkoj i Banatu. Mađarski
govornici zastupali su tezu da 1848., kada je do sukoba došlo, nije
postojala ozbiljna mađarska prijetnja Hrvatskoj. Rečeno je da su
mađarske postrojbe postavljene tada na Dravu izričito zbog gušenja
seljačkih nemira i, slabo naoružane, nisu smjerale vojno
intervenirati u Hrvatskoj.
Na kraju je zaključeno da za rasvjetljavanje političkih i drugih
zbivanja u zemljama Habsburške monarhije ovaj skup može poslužiti
kao uzor, te je izražena želja za sličnim okupljanjima u
budućnosti.
Uloga bana Jelačića u razdoblju 1848. i '49. naročito je obrađena u
knjizi "Korespondencija bana Jelačića i Banskoga vijeća", gdje je
autor Tomislav Markus istražio hrvatski politički pokret u doba
revolucije, odnosno njegova politička, vojna, kulturna,
gospodarska i crkvena pitanja. Autor u 703 dokumenta analizira
dopisivanje Jelačića i Banskoga vijeća od rujna 1848. do
raspuštanja vijeća 1850., kada završava razdoblje gotovo potpune
unutarnje samostalnosti Banske Hrvatske od bečkoga središta.
(Hina) tr ds
231531 MET oct 98