ZAGREB, 22. listopada (Hina) - "Hrvatska 1848. i 1849." naziv je dvodnevna znanstvenoga skupa koji je pod visokim pokroviteljstvom hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana danas počeo s dvodnevnim radom u Zagrebu. Skup organizira
Hrvatski institut za povijest, a okupio je tridesetak znanstvenika s područja povijesti i historiografije iz Hrvatske, Madžarske, Austrije i Švicarske. Oni će raspravljati o revolucionarnim godinama u kojima je Hrvatska, u sklopu Habsburške Monarhije, otvorila put demokratizaciji društva i političkog života te krenula u novo povijesno razdoblje.
ZAGREB, 22. listopada (Hina) - "Hrvatska 1848. i 1849." naziv je
dvodnevna znanstvenoga skupa koji je pod visokim pokroviteljstvom
hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana danas počeo s
dvodnevnim radom u Zagrebu. Skup organizira Hrvatski institut za
povijest, a okupio je tridesetak znanstvenika s područja povijesti
i historiografije iz Hrvatske, Madžarske, Austrije i Švicarske.
Oni će raspravljati o revolucionarnim godinama u kojima je
Hrvatska, u sklopu Habsburške Monarhije, otvorila put
demokratizaciji društva i političkog života te krenula u novo
povijesno razdoblje. #L#
Otvarivši skup, izaslanik predsjednika Tuđmana predsjednik
zagrebačke Gradske skupštine Zlatko Canjuga istaknuo je da treba
ujediniti sve snage među povjesničarima i "početi bistriti sve
dvojbe u hrvatskoj historiografiji". U tom se smislu i održava
skup, dodao je Canjuga, rekavši da se "istinom moramo othrvati
zbivanjima u zadnjih 50 godina, u kojima su Hrvati krivo
prikazivani u europskoj povijesti".
Po riječima dr. Nikše Stančića, u revolucionarnim 1848. i 1849. u
Hrvatskoj je učinjen velik pomak u političkim zbivanjima,
navlastito ukidanjem staleškoga sustava i feudalnih odnosa te
utemeljenjem Sabora na načelu predstavništva naroda. Brojni
pokreti koji se tada javljaju u Hrvatskoj suprotstavljali su se
Ugarskoj koja je htjela ukloniti samostalni politički položaj
Hrvatske i razdijeliti je na više područja.
Politička samostalnost, očuvana i proširena 1848., ostala je
trajnim programom hrvatskoga nacionalnog pokreta i njegova je
zasluga što je i u daljnjem razvoju Hrvatska zadržala elemente
političke samosvojnosti, rekao je Stančić.
Znanstveni skup, na kojem se govornici služe hrvatskim, engleskim i
njemačkim jezikom, nastavlja se sutra, uz predstavljanje knjige
Tomislava Markusa "Korespondencija Ban Jelačić - Bansko vijeće
1848. - 1850.".
(Hina) tr ds
221228 MET oct 98