ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Cjelokupne svjetske zalihe plina iznosile su krajem prošle godine 144.760 milijardi prostornih metara, što je 35 posto više nego pred deset godina ili 103 posto više nego prije 20 godina. Na temelju
današnje potrošnje, koja iznosi približno dvije milijarde tona godišnje, te bi zalihe, procjenjuju stručnjaci, bile dostatne za sljedeće 64 godine. Prema podacima Europske komisije za energiju, plin je lani po prvi put postao po potrošnji, uz naftu, najvažniji svjetski energent, istisnuvši s tog mjesta ugljen.
ZAGREB, 23. listopada (Hina) - Cjelokupne svjetske zalihe plina
iznosile su krajem prošle godine 144.760 milijardi prostornih
metara, što je 35 posto više nego pred deset godina ili 103 posto
više nego prije 20 godina. Na temelju današnje potrošnje, koja
iznosi približno dvije milijarde tona godišnje, te bi zalihe,
procjenjuju stručnjaci, bile dostatne za sljedeće 64 godine. Prema
podacima Europske komisije za energiju, plin je lani po prvi put
postao po potrošnji, uz naftu, najvažniji svjetski energent,
istisnuvši s tog mjesta ugljen.#L#
Razvijene zemlje Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj
danas troše 55,1 posto svjetske proizvodnje plina, iako posjeduju
samo 9,6 posto zaliha tog energenta. Najveći dio svjetskih zaliha
nalazi se u zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, 39,2 posto, te na
Srednjem istoku 33,7 posto.
Od svih regija svijeta, Europa je lani uvozila najviše plina.
Europske države su od 321,7 milijardi prostornih metara plina,
koliko je lani iznosila svjetska trgovina prirodnim plinom, uvezle
čak 70 posto tih količina.
Najviše plina uvezla je Njemačka, 72 milijarde prostornih metara,
zatim Italija, 37,3 milijarde, pa Francuska 25,7 milijardi te Češka
i Slovačka 17 milijardi. Najviše se uvozilo iz Ruske Federacije
116,8 milijardi, a potom iz Norveške, Nizozemske i Alžira.
U svjetskoj potrošnji primarne energije nafta je i nadalje vodeći
svjetski energent s potrošnjom od 3,4 milijarde tona i udjelom od
gotovo 40 posto.
U ukupnoj potrošnji europskih energenata, plin je lani imao udjel
od 21,1 posto, ugljen 20,5 posto, nuklearna energija čak 13,8
posto, što je gotovo dvostruko više od svjetskog prosjeka, dok je,
primjerice, udio hidroenergije bio istodobno samo 2,5 posto.
Udio Hrvatske u europskoj potrošnji plina bio je lani sedam
promila, u proizvodnji 6,5 promila, a u rezervama 6,8 promila. Naša
zemlja u europskoj proizvodnji električne energije iz vodnih
potencijala sudjeluje sa čak 3,5 posto.
Cijene nafte lani su, prema svjetskim statistikama, smanjene za
šest posto, a cijene plina za četiri posto.
(Hina) js vel
230941 MET oct 98