ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Pred točno stotinu godina - 28. rujna 1898. u Rakalju u Istri rodio se Mijo Mirković, hrvatski znanstvenik s područja gospodarstva i pjesnik, javnosti poznat pod pseudonimom Mate Balota. U spomen na
akademika Mirkovića danas je u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) održan skup na kojemu su o Mirkovićevu životu i djelu govorili akademici Alica Wertheimer-Baletić, Dubravko Jelčić, Jakov Sirotković, Vladimir Stipetić i Miroslav Šicel, član-suradnik HAZU dr. Petar Strčić i prof. dr. Pavle Ravlić.
ZAGREB, 28. rujna (Hina) - Pred točno stotinu godina - 28. rujna
1898. u Rakalju u Istri rodio se Mijo Mirković, hrvatski
znanstvenik s područja gospodarstva i pjesnik, javnosti poznat pod
pseudonimom Mate Balota. U spomen na akademika Mirkovića danas je u
palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) održan skup
na kojemu su o Mirkovićevu životu i djelu govorili akademici Alica
Wertheimer-Baletić, Dubravko Jelčić, Jakov Sirotković, Vladimir
Stipetić i Miroslav Šicel, član-suradnik HAZU dr. Petar Strčić i
prof. dr. Pavle Ravlić. #L#
Mijo Mrković klasik je hrvatske ekonomske znanosti kojoj je dao
veliki prinos, ocijenila je Alica Wertheimer-Baletić.
Ali Mirković je i Mate Balota, podsjetio je Dubravko Jelčić,
rekavši da je i ta "dvojnost" potvrda komplementarnosti znanosti i
poezije. Balota, iako autor samo jedne objavljene zbirke "Dragi
kamen", s 43 pjesme pisane istarskom čakavštinom, pjesnik je
autentičnog izraza hrvatskoga puka Istre koji je stoljećima
odoljevao odnarođivanju. O toj snazi istarskoga hrvatskog puka
govori i daje prinos Balotino književno stvaralaštvo, koje je i
danas suvremeno zbog najnovijega pokušaja dekroatizacije Istre u
ime njezine multikulturalnosti, mišljenje je Dubravka Jelčića.
Jakov Sirotković govorio je o Mirkovićevu djelu "Uvod u ekonomsku
politiku" i utjecaju djela na suvremenu ekonomsku teoriju i praksu.
Po opsegu to djelo spada u Mirkovićeve manje radove, ima samo 68
stranica, a i sam ga autor naziva "knjižicom". Ali rad ima šire
značenje, ocijenio je Sirotković, jer u sklopu konceptaulne
razrade ekonomske politike kao posebne naučne discipline, razmatra
i probleme uvjetovanosti ekonomske politike, a obuhvaća i
komparativnu analizu ekonomskih sistema.
Dosljedanost u kritičkoj analizi, Mirković potvrđuje i primjerom
kritičke analize ekonomije socijalističke Jugoslavije, posebice
agrarne i saobraćajne politike, a naglašava i zanemarivanje
jadranske (pomorske) orijentacije u planovima Jugoslavije.
Sirotković je podsjetio da je Agitprop CK KP (SK) Hrvatske zabranio
objavljivanje Mirkovićeve analize iz 1948. Prvoga petogodišnjeg
plana.
Mirković je bio kritičar prvoga desetljeća jugoslavenske ekonomske
politike, tražeći već tada poštivanje načela tržišta, tržišnih
zakonitosti i proračunske ravnoteže, rekao je Vladimir Stipetić.
Balotino pjesništvo najrječitije opovrgava Nazorovu tezu da
čakavska riječ iziskuje čakavski sadržaj, jer Balota pojedinačno i
regionalno, "diže" na razinu nacionalnoga i univerzalnoga,
istaknuo je Miroslav Šicel.
Petar Strčić kazao je da je njegov prilog na skupu i prvi primjer da
se o Mirkoviću očituje jedan "čisti povjesničar". Za Strčića,
Mirković je bio jedan od posljednjih ozbiljnih polihistorika.
Na Mirkovićevo domoljublje i njegov prinos sjedinjenju Istre s
maticom zemljom, temljen na znanstvenim argumentima, ukazao je
Pavle Ravlić. U rujnu 1946. Mirković u referatu pisanom o granicima
u Istri ističe da "Istra mora biti cjelovita, ma kome pripala, ali
da treba pripasti većinskome - hrvatskom narodu".
Mijo Mirković umro je u Zagrebu 11. veljače 1963.
(Hina) ip gk
281618 MET sep 98