ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Pokretnim uređajem za termičku obradu otpada (PUTO), jedinim takve vrste u Hrvatskoj, privremeno lociranom na zagrebačkom deponiju Jakuševac, godišnje se može smanjiti količina otpada za najmanje 30
posto. Spalionica je počela s radom u "punom pogonu" od svibnja ove godine, a do danas je u njoj obrađeno 1400 tona otpada, spaljeno 1500 tona, te obrađeno i zbrinuto više od 140 tona starih lijekova, rekao je direktor zagrebačke tvrtke ZGO, 70-postotnog vlasnika termičke spalionice PUTO-a, ing. Stjepan Nikolić.
ZAGREB, 22. listopada (Hina) - Pokretnim uređajem za termičku
obradu otpada (PUTO), jedinim takve vrste u Hrvatskoj, privremeno
lociranom na zagrebačkom deponiju Jakuševac, godišnje se može
smanjiti količina otpada za najmanje 30 posto. Spalionica je počela
s radom u "punom pogonu" od svibnja ove godine, a do danas je u njoj
obrađeno 1400 tona otpada, spaljeno 1500 tona, te obrađeno i
zbrinuto više od 140 tona starih lijekova, rekao je direktor
zagrebačke tvrtke ZGO, 70-postotnog vlasnika termičke spalionice
PUTO-a, ing. Stjepan Nikolić. #L#
U postrojenje PUTO-a uloženo je ukupno 12,5 milijuna njemačkih
maraka uz pomoć investitora iz Njemačke i Italije. Cijena
spaljivanja otpada u njemu je samo 3,5 kune po kilogramu, što je dva
puta jeftinije u Europi.
Termička obrada je ekonomski prihvatljiv način zbrinjavanja otpada
koji je posebno pogodan za organski otpad, naglasio je dr. Dubravko
Matanić. U to spadaju kemijski proizvodi na bazi nafte, ugljena ili
drveta, stara ulja, uljni filteri, rabljena otapala, koja se
koriste u industriji, boje, razrjeđivači, otpad u kemijskoj i
mljekarskoj industriji, te dio bolničkog otpada, pesticidi,
onečišćena ambalaža i slično.
U skoroj budućnosti će, procjenjuje Matanić, važan tehnološki
otpad biti stari lijekovi, kojih u Hrvatskoj, prema podacima
Hrvatskog zavoda za toksikologiju, ima od tri do šest tisuća tona.
Iako u Hrvatskoj postoji Katastar opasnog otpada, velike su
oscilacije u procjeni njegove količine, a one ovise, kaže Matanić,
i o promjenama u gospodarstvu, primjerice, zatvaranju tvrtki ili
preorijentaciji u proizvodnji.
PUTO zasad najbolje surađuje sa zagrebačkom Plivom i, primjerice, s
riječkim brodogradilištem Viktor Lenac. Pravilo je, rekao je
Nikolić, da lakše surađujemo s tvrtkama u koje ulazi strani
kapital, no velike se tvrtke i potencijalni veliki zagađivači, kao
Ina, Hep i Cromos, još uvijek ne javljaju.
U Hrvatskoj godišnje nastaje približno milijun tona komunalnog
otpada, a prosječno svaki stanovnik stvori otprilike 0,6 kilograma
otpada svaki dan.
Prosječno kućanstvo u Zagrebu godišnje proizvede i do deset
prostornih metara otpada, od čega je više od tri prostorna metra
kućnog otpada. Samo u gradu Zagrebu godišnje nastane 800 tisuća
tona otpada, od čega je 250 tisuća tona komunalnog, a ta je količina
otpada dovoljna da se ispuni kompozicija vlaka dugačkog kao pruga
od Zagreba do Beča.
Službeni hrvatski deponiji zauzimaju površinu od 440 hektara
površine, od čega gradski zagrebački deponij Jakuševac, čija bi
sanacija trebala biti gotova do 2002. godine, ima gotovo 75
hektara.
(Hina) js vel
220938 MET oct 98