HRVATSKA SE MORA INTEGRIRATI ALI I OČUVATI IDENTITET

BRIJUNI, 20. listopada (Hina) - Hrvatska mora prihvatiti globalizaciju kao integracijski proces ali istodobno može očuvati svoj nacionalni i državni identitet, rekli su u utorak na Brijunima sudionici simpozija o malim zemljama i globalizaciji. #L# Hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova, Zaklada hrvatskoga državnoga zavjeta i hrvatsko veleposlanstvo iz Bonna organizirali su u ponedjeljak i utorak na Brijunima simpozij "Male zemlje i narodi u okruženju globalizacije" na kojem su sudjelovali znanstvenici, političari i ekonomisti iz Njemačke, Hrvatske i Austrije. Sudionici su tijekom dva dana nastojali dati odgovor na dilemu malih zemalja i naroda, posebice Hrvatske, kako se uključiti u procese globalizacije a da pri tome ne ugroze svoje vlastite vitalne nacionalne interese i identitet. Globalizacija, izraz koji je odnedavno ušao u modu, označava proces trgovinske, financijske i gospodarske integracije svijeta koji kao krajnji rezultat može imati stanje u kojem je cijeli svijet postao unutarnje tržište. Ti integracijski procesi, koje predvode velike zemlje poput SAD, Japana i Njemačke praćeni su i političkom, medijskom i kulturnom integracijom. Svi aspekti globalizacije od gospodarskih do političkih i kulturnih pobuđuju kod malih naroda i zemalja koji na njih ne mogu utjecati strah od gubitka identiteta i ugrožavanja nacionalnih interesa. "Male zemlje imaju šansu u procesu globalizacije ali se moraju više truditi od velikih", rekao je u ponedjeljak hrvatski veleposlanik Zoran Jašić. Male zemlje poput Hrvatske mogu malo ili nimalo utjecati na svjetske gospodarske i financijske procese ali moraju snositi njihove posljedice kao što je najnovija financijska kriza. "Hrvatska će također osjetiti posljedice aktualne svjetske financijske krize", rekao je Jašić. On se zauzeo za pravo svake zemlje da očuva svoj identitet istodobno sudjelujući u globalnom gospodarskom, financijskom, tehnološkom integriranju. Jašić drži da regionalne integracije poput EU umanjuju negativne posljedice globalizacije. On je ponovio da Hrvatska pripada zapadnoj Europi i da stoga logično želi ući u EU. "Hrvatska ima pravo na pristup u EU ali joj je to do sada onemogućeno", rekao je on. EU svojim regionalnim pristupom Hrvatsku politički smješta na Balkan zajedno s BiH, SR Jugoslavijom, Makedonijom i Albanijom. Predstavnik tvrtke Daimler-Benz Friedrich Loesch je rekao da EU još uvijek ne vidi jugoistočnu Europu kao svoj dio. Nedostaje sinonim koji bi zamijenio bivšu Jugoslaviju pa se taj prostor uglavnom označava kao Balkan. Daimler-Benz nastoji, u novom pristupu poslovanju, prevladati taj nametnuti balkanski image Hrvatske. Koncern je u siječnju ove godine u Stuttgartu priredio simpozij "Hrvatska u Europi" u kojem je pokušao oslikati mjesto Hrvatske u zapadnoj Europi. Loesch je međutim ponovio i ocjenu simpozija koji je upozorio na opasnost nacionalizma u Hrvatskoj uzrokovanog time što je Hrvatska samostalnost morala osvojiti ratom koji može škoditi njezinoj sposobnosti za međunarodnu integraciju. Daimler-Benz je samo u 1997. napravio poslova u Hrvatskoj u vrijednosti od 500 milijuna maraka što čak i za ovaj najveći europski industrijski koncern koji ima godišnji promet od 130 milijardi maraka ne predstavlja malenkost. Publicist i hrvatsko-njemački novinar Carl Gustav Stroehm (Štrem) iznio je tezu da zapadni mediji uglavnom pokazuju "izvjesnu spremnost i sklonost za apriorno negativno izvješćivanje o Hrvatskoj" što stvara loš image Hrvatske u svijetu a posebice u zapadnoj Europi. Ravnatelj radio postaje Deutsche Welle iz Koelna Dieter Weirich (Diter Vajrih) je zanijekao da su zapadni i posebice njemački mediji zaraženi "antihrvatskim virusom" i da prema Hrvatskoj imaju apriorne negativne predrasude. On je rekao da Hrvatska mora graditi svoju samosvijest a pothranjivati samosažaljenje te da se prema sebi mora odnositi uz više samokritike. Zastupnik u parlamentu njemačke savezne države Saske Volker Schimpf (Folker Šimpf) je ustvrdio da se u Europi ne radi o nekom posebnom antihrvatstvu, antihadezeovstvu ili antituđmanovstvu nego da je riječ o općem lijevom trendu u europskom medijskom prostoru. On je rekao da je Hrvatska na političkoj karti Europe, kojom, osim Španjolske i Irske, upravljaju socijaldemokratske vlade lijevoga centra, ostala osamljena plava mrlja. Bivši austrijski ministar vanjskih poslova Lujo Tončić-Sorinj preporučio je Hrvatskoj očuvanje snažne države, agresivnije infomiranje svijeta o sebi te jačanje samosvijesti umjesto stalnoga ispričavanja. Dr. Mladen Staničić iz zagrebačkoga Instituta za međunarodne odnose je rekao da globalizacija donosi gospodarsku korist velikim zemljama posebice SAD a da male i nerazvijene zemlje osjećaju nepovoljne učinke kao što je azijska financijska kriza. On međutim drži da izolacionizam nije rješenje niti je moguć te da očuvanje vlastitoga identiteta i gospodarski boljitak male zemlje kao što je Hrvatska moraju tražiti usklađujući svoje interese s procesom globalizacije. (Hina) sl sd 201510 MET oct 98