ZAGREB, 14. listopada (Hina) - U Ministarstvu pomorstva, prometa i veza RH još nemaju informaciju u kojem će razdoblju tehnički nedostaci koji ugrožavaju sigurnost prometa na Aerodromu Mali Lošinj biti otklonjeni, a zbog koji su
prošloga tjedna zabranili promet u toj zračnoj luci. Kako je istaknuo pomoćnik ministra za civilni zračni promet pri tome ministarstvu Zvonimir Vedriš, u stalnom su kontaktu s Upravom lošinjskog Aerodroma oko mogućeg rješavanja problema.
ZAGREB, 14. listopada (Hina) - U Ministarstvu pomorstva, prometa i
veza RH još nemaju informaciju u kojem će razdoblju tehnički
nedostaci koji ugrožavaju sigurnost prometa na Aerodromu Mali
Lošinj biti otklonjeni, a zbog koji su prošloga tjedna zabranili
promet u toj zračnoj luci. Kako je istaknuo pomoćnik ministra za
civilni zračni promet pri tome ministarstvu Zvonimir Vedriš, u
stalnom su kontaktu s Upravom lošinjskog Aerodroma oko mogućeg
rješavanja problema. #L#
Uprava lošinjskog aerodroma već je nekoliko puta bila upozoravana
zbog neudovoljavanja tehničkih uvjeta, a time i ugrožavanja
sigurnosti prometa. Najveći se prigovori inspekcije toga
ministarstva odnose na protupožarnu opremu, nedostatak navalnog
vatrogasnog vozila, nedovoljan pritisak vode, neuređenu crpnu
stanicu za opskrbu gorivom, loše radio-stanice za vezu osoblja na
platformi s kontrolnim tornjem i međusobno.
Uočena su i veća oštećenja na pisti, odnosno na spojevima između
asfaltnih površina nastala kao posljedica radova pri prijašnjem
proširenju piste. Novi kontrolni toranj, umjesto sadašnjeg koji je
gotovo neupotrebljiv, trebao je biti građen ove godine, ali je
početak radova odgođen.
Više godina postoje i planovi proširenja piste sa sadašnjih 900 na
1250 metara kako bi ta zračna luka mogla prihvaćati i veće
zrakoplove. Neobično je, kaže Vedriš, da su u državnom proračunu
predviđena sredstva za održavanje te luke, za koje korisnik nikada
nije podnio zahtjev.
Inače, proširenje piste lošinjske zračne luke u sklopu je i
Nacionalnog programa razvitka otoka, kojim je predviđena i
izgradnja zračnih luka na otocima Hvaru, Lastovu i Visu te
dogradnja putničke zgrade i infrastrukture zračne luke na Braču.
No, broj putnika koji prolaze kroz tu zračnu luku govori kako
njezino poslovanje pri sadašnjoj razini prometa ne može biti
rentabilno. Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvih osam
ovogodišnjih mjeseci kroz tu je Luku prošlo isključivo na
nekomercijalnim letovima 3480 putnika, tek dvadesetak više nego u
istom lanjskom razdoblju. Od toga se na one pristigle stranim
zrakoplovima odnosilo 3275 ili 84 više, dok je broj domaćih putnika
smanjen. Prometa robom nije bilo, kao ni lani.
Većinski vlasnik Aerodroma je brodarska tvrtka Lošinjska plovidba,
dok hotelska tvrtka Jadranka i Grad Mali Lošinj imaju relativno
mali udjel.
U Lošinjskoj su plovidbi mišljenja da je razlog neispunjenim
zahtjevima inspekcije Ministarstva pomorstva, prometa i veza
isključivo neprofitabilnost Aerodroma. Lošinjska Zračna luka,
naime, već duže posluje s gubitkom.
U Jadranki nisu zadovoljni zatvaranjem lošinjskog Aerodroma jer
smatraju da je on vrlo bitan za potporu turizmu na tom otoku.
Definiranje Aerodroma Mali Lošinj kao društva s ograničenom
odgovornošću, gdje bi većinski vlasnik bila država, smatra
poslovodstvo Jadranke, rezultiralo bi boljim poslovanjem. Naime,
trenutačno u Hrvatskoj status zračne luke imaju Zagreb, Split,
Osijek, Pula, Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Brač i Lošinj, a osim dva
posljednja - otočna aerodroma, svi su organizirani kao društva s
ograničenom odgovornošću.
U Ministarstvu pomorstva, prometa i veza vide, pak, budućnost
aerodroma i u drugim solucijama, koje se prvenstveno odnose na
privatnu inicijativu.
(Hina) tp/alt sbo
141245 MET oct 98