RDW-MEĐ. ZAJEDN. I KOSOVO-12.X

NJEMAČKI RADIO - RDW 12. X. 1998. Situacija na Kosovu zahtijeva međunarodnu intervenciju jer je posrijedi genocid. No je li Zapad svjestan i političkih posljedica mogućih akcija NATO-a? "Zacijelo je dopušteno pitanje: Koliko još vrijedi međunarodno pravo, ako jedna članica Vijeća sigurnosti, pozivajaći se na to da samo Ujedinjeni narodi imaju monopol za primjenu sile, odbija humanitarnu intervenciju u korist jednog naroda koji je ugrožen u svojoj egzistenciji? Ne postaje li onaj, tko ostaje pasivan, dapače, možda i sam sukrivac u zločinu genocida? Nameće se dojam da je Moskvi manje stalo do sudbine kosovskih Albanaca nego do toga da potkrijepi navodno rusko-srpsko prijateljstvo. Rusija posve očito želi demonstrirati, kako unatoč vlastitim golemim gospodarskim teškoćama ipak igra ulogu velesile u međunarodnoj politici. To je zacijelo legitimno. Nije, međutim, prihvatljivo kad ruski političari u slučaju moguće akcije NATO-a prijete novim hladnim ratom. Takve prijetnje ne mogu i ne smiju se dojmiti Zapada. Pa ipak, i NATO svojom prijetnjom vojne intervencije korača na tanak led. To vrijedi ne samo s obzirom na pravnu osnovu i na odnos spram Rusiji. Je li Zapad svjestan političkih posljedica mogućih zračnih napada na Srbiju? Patnje izbjeglica time zasigurno ne bi bile uklonjene. Zima na Kosovu neposredno je pred vratima. Najhitnije bi bila potrebna humanitarna pomoć, ali to se jedva može provoditi, tako dugo dok traje vojni sukob s Beogradom. Zapadni savez bi stoga morao najhitnije djelovati. I još važnije: vojne bi akcije morale biti što je brže moguće završene. Ali, može li to uspjeti? Ne treba li se pribojavati da bi radikalne snage među kosovskim Albancima napade NATO-a mogle iskoristiti, kako bi nanovo raspirile rat protiv srpskih postrojba? Ratnih je zločina očito bilo na obje strane. Stoga bi neizbježno bilo razoružavanje obiju sukobljenih strana. Međutim, zračnim se napadima u tom pogledu ne može ništa postići. Bila bi potrebna akcija kopnenih postrojba. Za provođenje mirovnog utanačenja vjerojatno je nužna slično opsežna operacija poput one što je provode snage SFOR-a u Bosni. Je li Zapad zaista spreman snositi troškove, a moguće i ljudske žrtve za postizanje tog cilja? Dvojbe se nameću same po sebi. Ne može se isključiti da bi vojna akcija mogla, dapače, još i ojačati položaj Slobodana Miloševića. Jugoslavenski bi Predsjednik sukob sa Zapadom mogao iskoristiti za to da onemogući protivnike i kritičare u vlastitoj zemlji. S druge strane postoji opasnost da kosovski Albanci budu ojačani u svojim zahtjevima za postizanje državne neovisnosti. Takvo političko rješenje pak Zapad isključuje. Akcija NATO-a bi u stvari dakle mogla imati za posljedicu međunarodni protektorat, a time i dugotrajniji vojni angažman Zapada na Kosovu. Je li Zapad svjestan tih konzekvencija? Međunarodna zajednica treba dakle naći odgovor još na mnoga pitanja". (RDW) 130246 MET oct 98