US WASH. POST 11. X. EURO

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 11. X. 1998. Europske nesuglasice o kamatnim stopama "Europski vođe posljednjih su dana odjednom primijetili da će nova njemačka vlada vjerojatno biti mnogo naklonjenija ljevici od stare vlade te da će te razlike utjecati na prihvaćanje zajedničke valute", piše Anne Swardson. "Za vrijeme izborne kampanje, izvan Njemačke se uglavnom držalo da je sve u redu, budući da se Gerhard Schroeder zalaže za zajedničku valutu. Sad su mnogo pozornosti privukle izjave Schroedera i Oskara Lafontainea, kojega drže budućim ministrom financija. Njihovo prihvaćanje nižih kamatnih stopa za Europu (čemu se njemačka središnja banka, Bundesbank, opire) prvi je slučaj, u proteklih deset i više godina, da je itko izazvao tu moćnu instituciju. Schroeder je u petak u Washingtonu izjavio: 'Znamo da ima mjesta za smanjenje stopa u Europi. No poštujem neovisnost središnjih banaka.' 'U prošlosti, Nijemci su govorili o stabilnosti i nadziranju manjka. Sad govore o prilagodljivosti', izjavio je Thomas Mayer iz frankfurtskog Goldman Sachsa & Co. (...) U prethodnim pregovorima o stvaranju eura, Njemačka se čvrsto držala svoje monetarne politike (potrebe za podupiranjem snažne valute) i fiskalne politike (strogih ograničenja vladine potrošnje i manjkova). Cilj je u oba slučaja bio zajamčiti da slabije zemlje neće povući dolje snažnije, jednom kad sva gospodarstva budu ujedinjena pod eurom. To je čak i nekadašnje fiskalne rasipnike, poput Italije, ponukalo na provedbu drastičnih smanjenja proračunskih manjkova i inflacije. I jedno i drugo često je politički nepopularno; suprotstavljanje komunističkih članova talijanske koalicijske vlade uzrokovalo je pad premijera Romana Prodija u petak. Prevladava stajalište da će se bez Njemačke, koja je najviše gunđala u korist smanjenja manjkova, biti teže oduprijeti pritisku javnosti koji traži višu vladinu potrošnju. ''Njemački alibi' kojim su se europske vlade koristile i zlouporabljale ga da bi opravdale restriktivnu politiku, nestao bi', napisao je znanstvenik Jean Paul Fitoussi u 'Le Mondeu'. Za Fitoussija, to bi bio napredak, iako drugi drže da je Njemačka održavala red u Francuskoj. Kad je socijalist Lionel Jospin stigao na vlast kao premijer u lipnju 1997., on se usprotivio ograničenjima manjkova koji su bili nadahnuti Njemačkom. U pregovorima s kancelarom Helmutom Kohlom izgubio je. No prošloga tjedna, pošto je Lafontaine postavio to pitanje, Jospin je počeo pozivati na niže kamatne stope. Jospin je izjavio da se 'zalaže za smanjenje kamatnih stopa' zbog 'rizika od sporijeg rasta'. Dodao je da njegova vlada ove godine želi potrošiti više na socijalne programe, bez povećavanja proračunskog manjka. Sa svoje strane, Lafontaine ne samo da je pozvao na niže stope već je prošloga vikenda izjavio da Bundesbank nije zaštićena 'dogmom nepogrešivosti'. Reći to za vladavine Kohla bilo bi krivovjerje. U interviewu u 'Die Zeitu', činilo se da se predsjednik Bundesbanke Hans Tietmeyer opire pozivima na smanjenje kamatnih stopa, unatoč tome što je početkom prošloga tjedna u Washingtonu odbio to isključiti. Njemačke kamatne stope, izjavio je, 'rekordno su niske ... Mi smo stoga već dali svoj doprinos njemačkom gospodarstvu.' Neki financijski analitičari boje se da Europa ide prema produženom sukobu između mladih ljevičarskih vođa i starijih konzervativnih bankara središnjih banaka. U siječnju će Europska središnja banka preuzeti nadzor nad monetarnom politikom 11 zemalja koje su prihvatile zajedničku valutu. Vođe središnje banke, poput sadašnjeg niza državnih središnjih bankara, proizvod su kasnih osamdesetih i ranih devedesetih, kad su konzervativne vlade bile na čelu glavnih europskih zemalja. Predsjednik Europske središnje banke Willem F. Duisenberg već je počeo od vođa euro zemalja zahtijevati daljnje smanjenje proračunskih manjkova u 1999. Smanjenje kamatnih stopa na dnevnom je redu zato jer su monetarne vlasti u Sjedinjenim Državama i Japanu smanjile kamatne stope, radi stimulacije gospodarske aktivnosti i potrošačkog povjerenja u razdoblju svjetske gospodarske krize. No Europa se suočava s drukčijom pokretnom silom. Iako usporena, njezina gospodarstva nisu u krizi. A stvaranje eura zahtijeva da do kraja godine 11 zemalja također prihvati i jedinstvene kamatne stope. Neki kažu da će Schroeder i Lafontaine jednom kad budu na vlasti biti prisiljeni prilagoditi svoje pozive na niže stope. 'Ako to nisu samo prazne riječi, znamo tko će pobijediti', izjavio je Norbert Walter, glavni ekonomist Deutsche Banke. 'Središnji bankari uvijek pobjeđuju.'" 130243 MET oct 98