16. IX. LIBERATION - EURO KAO ČIMBENIK STABILNOSTI

FRANCUSKA LIBERATION 16. IX. 1998. Euro, okosnica stabilnosti "Protivnici Maastrichta, oni priznati i oni stidljivi, ne mogu ništa protiv ove tvrdnje: euro, koji stupa na snagu tek 1. siječnja, djeluje kao 'štit', kako se izrazio Dominique Strauss-Kahn, štiteći jedanaest država 'Eurolanda' od azijske i ruske krize. Potpredsjednik Bundesbanke Jürgen Starck, koji nije baš 'euro- svetac', to je u ponedjeljak i sam naglasio: 'Dok smo svjedoci kriza u brojnim svjetskim regijama, do sada se pokazalo da je buduće područje eura okosnica stabilnosti i mirna luka za ulagače'. Bez teškoća možemo zamisliti posljedice koje bi imale azijska i ruska kriza u Europi da su se dogodile 1995. ili 1996. godine. U Bruxellesu danas vjeruju da se u tom slučaju ne bi govorilo o 'usporavanju gospodarskog rasta', nego o recesiji. Godine 1995. meksička kriza, koja je ipak obuzdana za nekoliko dana, silno je spustila talijansku liru i prisilila španjolsku pesetu i portugalsku škudu na devalvaciju (Francuska se tada žalila na 'devalvaciju zbog konkurencije" i njezine katastrofalne posljedice po francuski izvoz). Bez eura, nitko ne sumnja da bi kapital, već od početka azijske krize, otišao u 'sigurnije' države, kao što su Njemačka i Švicarska. To bi vjerojatno dodatno ojačalo njemačku marku, a posljedice se mogu samo zamišljati. Njemačka ne bi mogla spriječiti rast svoje valute, njezini partneri bili bi prisiljeni braniti svoje valute povećavanjem tečaja ili devalvacijama. A ovako, eto, nije se dogodilo ništa od svega toga. Kapital u potrazi za 'mirnom lukom' ravnomjerno je zastupljen na cijelom području, a svaka država 'Eurolanda' smatra se 'sigurnom' (nema inflacije, proračunski deficit je ugušen, a javni se dug smanjuje). Rezultat priljeva tog kapitala: kamatne stope, koje odražavaju razinu povjerenja na tržištu, nikada nisu bile tako niske (4,21 posto u Francuskoj i 4,01 posto u Njemačkoj za rok od deset godina), a sve to potiče ulaganje i potrošnju. Europske države koje su ostale izvan područja koje uvodi euro osjećaju se ugroženima: Švedska, Danska i Grčka u tome vide napad na svoju valutu i morale su povisiti kamatne stope. No, bilo bi apsurdno vjerovati da je euro ono što je nekada bila Maginotova linija, ako se poslužimo izrazom koji rabi Charles Pasqua. 'Sve ovisi o večini nereda koji vlada u ostatku svijeta', priznaje Yves Thibault de Silguy, povjerenik zadužen za jedinstvenu valutu. Mnogi priznaju da bi bez tih vanjskih kriza gospodarski rast u 1999. godini mogao dostići prosjek od 3,5 posto. Kako kaže Jürgen Starck, 'čak ni mi u Europi ne živimo na otoku sreće'", piše Jean Quatremer. 170337 MET sep 98