STOCKHOLM, 12. listopada (Hina) - Bivši predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Carl Bildt drži vjerojatnim da su ovlaštenja mirovnih snaga koje bi trebale doći na Kosovo ključno pitanje u pregovorima američkog
izaslanika Richarda Holbrookea sa Slobodanom Miloševićem. Bildt očekuje da će Holbrooke biti uspješan u pregovorima ali smatra da je glavni problem kako ostvariti dugoročnu stabilnost na Jugoistoku Europe i učiniti nepotrebnima strane vojne kontingente u cijeloj regiji. U svom posljednjem elektronskom pismu, švedski političar procjenjuje taj cilj kao najveći izazov buduće zajedničke europske vanjske i sigurnosne politike.
STOCKHOLM, 12. listopada (Hina) - Bivši predstavnik međunarodne
zajednice u Bosni i Hercegovini Carl Bildt drži vjerojatnim da su
ovlaštenja mirovnih snaga koje bi trebale doći na Kosovo ključno
pitanje u pregovorima američkog izaslanika Richarda Holbrookea sa
Slobodanom Miloševićem. Bildt očekuje da će Holbrooke biti
uspješan u pregovorima ali smatra da je glavni problem kako
ostvariti dugoročnu stabilnost na Jugoistoku Europe i učiniti
nepotrebnima strane vojne kontingente u cijeloj regiji. U svom
posljednjem elektronskom pismu, švedski političar procjenjuje taj
cilj kao najveći izazov buduće zajedničke europske vanjske i
sigurnosne politike.#L#
Iznalaženje rješenja na Kosovu otežano je osjećajem određene
"zamorenosti mirom" među kosovskim Albancima nakon dugogodišnjeg
ugnjetavanja, za razliku od Bosne 1995. gdje je bila prisutna
"zamorenost ratom". Miloševiću je naročito zbog unutarnjih
problema teško pristati na mandat mirovnih snaga koji bi bio vrlo
blizu uvođenju međunarodnog protektorata nad jednim dijelom SR
Jugoslavije.
Problem je tim složeniji što SAD unatoč svoje vodeće političke
uloge očito ne namjeravaju sa svojim trupama podržati međunarodnu
nazočnost na Kosovu. To bi, smatra Bildt, moglo navesti međunarodne
čimbenike da se na tom području angažiraju u obliku jakih civilnih
mirovnih snaga s dalekosežnim mandatom.
Švedski političar očekuje da bi takve snage ostale ne samo tijekom
tri godine, o kojima pregovara Holbrooke, već i dodatnih npr. dvije
godine, dakle do kraja 2003. U prilog svoje teze Bildt spominje
iskustva iz Bosne gdje je nakon daytonskog sporazuma bilo riječi o
jednogodišnjoj vojnoj nazočnosti a "sada - tri godine kasnije -
teško je naći nekoga tko vjeruje da se ta nazočnost može potpuno
ukinuti u vrlo bliskoj budućnosti".
(Hina) bsa br
121918 MET oct 98