BEOGRAD, 8. listopada (Hina) - Državni mediji i provladin tisak ocijenjuju u četvrtak da je od jučer smanjena opasnost od vojne intervencije, da u svijetu ima sve manje "ratnih pokliča" te da je narušeno jedinstvo zapadnih
saveznika.
BEOGRAD, 8. listopada (Hina) - Državni mediji i provladin tisak
ocijenjuju u četvrtak da je od jučer smanjena opasnost od vojne
intervencije, da u svijetu ima sve manje "ratnih pokliča" te da je
narušeno jedinstvo zapadnih saveznika.#L#
"Srbi pocijepali Zapad", naslov je u današnjem "Dnevnom
telegrafu", koji iskazuje dosta rašireno uvjerenje da su za vojnu
intervenciju ostali samo "najtvrđi", SAD i Velika Britanija, no da
se ni oni neće odlučiti za napad na SRJ da ne bi narušili jedinstvo
zapadnih saveznika i pogoršali odnose s Rusijom.
Kolebanje Zapada objašnjava se time što je SRJ "ispunila sve
zahtjeve iz Rezolucije Vijeća sigurnosti o Kosovu" i time što je u
zemlji postignut "nacionalni konsenzus" o tome da se treba braniti
"svim raspoloživim sredstvima". Ta spremnost na obranu, prema
nekim komentarima, pokolebala je zagovornike vojne intervencije
koji su se uplašili vlastitih žrtava.
Kao bitan čimbenik "odvraćanja" od NATO intervencije ističe se
stajalište Rusije, njena prijetnja da će iskoristiti pravo veta u
Vijeću sigurnosti i spriječiti donošenje odluke o vojnoj
intervenciji. Velika se pozornost pridaje "vojno-strateškim"
manevrima u Rusiji i izjavama predstavnika vojnog vrha da je ruska
armija spremna ispuniti sve zadaće koje pred nju postavi ruski
predsjednik Jeljcin glede kosovske krize, što sugerira da bi Rusija
bila u stanju i "zaratiti" radi Kosova.
Čuju se, međutim, i realniji tonovi. "Dnevni telegraf", na primjer,
danas donosi komentar bivšeg diplomate Dušana Lazića koji tvrdi da
su Rusiji potrebni krediti i pomoć Zapada da bi izašla iz teške
krize i da stoga nema interesa da ulazi u konfrontaciju sa Zapadom i
da izaziva novi hladni rat. Lazić tvrdi da ruski emisari u Beogradu
ne čine drugo od zapadnih, odnosno da isto kao i oni pokušavaju
predsjednika Miloševića nagovoriti da provede zahtjeve koje mu
postavlja međunarodna zajednica. Sve ostalo je ruska retorika zbog
unutarnjih potreba i pritisaka komunista na Jeljcinovu vlast.
I stranke na vlasti i oporbene stranke drže da bi vojna intervencija
bila greška. Većina tvrdi da Srbija naprosto nije kriva i da je
žrtva međunarodne antisrpske zavjere kojoj je cilj razbijanje
Srbije i Jugoslavije i učvršćivanje moćnih sila na Balkanu, uz
ostalo i radi širenja NATO-a na istok i ugrožavanja Rusije. Dio
oporbe i samostalni analitičari i komentatori protive se
intervenciji jer procijenjuju da bi ona samo pomogla Miloševiću da
ponovno homogenizira naciju i produži svoju vladavinu, što znači da
na duži rok Srbija nema izgleda za reforme i demokraciju.
Većina građana doživljava prijetnje vojnom intervencijom kao
nepravdu, jer će stradat nevini ljudi, koji nisu ništa odlučivali,
koje nitko nije ništa pitao. Svima onima koji se čude zašto bi NATO
bombardirao ciljeve po Srbiji, predsjednik Lige socijaldemokrata
Vojvodine Nenad Čanak je poručio da se upitaju "što su radili i što
su mislili dok su granate padale po Ljubljančanima i Zagrepčanima,
kako su spavali 1000 noći dok su bombe padale po Sarajevu". Njegovu
izjavu nisu prenijeli beogradski mediji.
(Hina) bs br
081445 MET oct 98