PARIZ, 12. listopada (Hina) - Priznavši 1992.hrvatsku nezavisnost Papa je naprosto pokazao bolju upućenost u narav balkanske krize od mnogih drugih, a kanonizirajući sada Stepinca rekao je kako osuda zagrebačkoga nadbiskupa od strane
Titova režima nije nikakav dokaz za njegovo ponašanje u vrijeme rata. To u današnjem pariškom dnevnom listu "La Croix" tvrdi Jean-Bernard Raimond (Žan-Bernar Reimon), bivši ministar vanjskih poslova Francuske (1986. do 1988.), bivši veleposlanik u Poljskoj, Sovjetskom Savezu i kod Svete Stolice, danas narodni zastupnik.
PARIZ, 12. listopada (Hina) - Priznavši 1992.hrvatsku nezavisnost
Papa je naprosto pokazao bolju upućenost u narav balkanske krize od
mnogih drugih, a kanonizirajući sada Stepinca rekao je kako osuda
zagrebačkoga nadbiskupa od strane Titova režima nije nikakav dokaz
za njegovo ponašanje u vrijeme rata. To u današnjem pariškom
dnevnom listu "La Croix" tvrdi Jean-Bernard Raimond (Žan-Bernar
Reimon), bivši ministar vanjskih poslova Francuske (1986. do
1988.), bivši veleposlanik u Poljskoj, Sovjetskom Savezu i kod
Svete Stolice, danas narodni zastupnik.#L#
Raimondov tekst jedan je od niza članaka različitih autora o Ivanu
Pavlu II.,u povodu 20. obljetnice njegova izbora za papu ,što ih je
objavio današnji "La Croix". Raimond govori poglavito o papinu
utjecaju na zbivanja u komunističkom svijetu. Ističe njegovo
poznavanje suvremenih filozofskih strujanja, pored katoličke
teologije, no iznad svega njegovu "ozbiljnu odlučnost" djelovanja.
Kao primjer uzima upravo priznanje hrvatske neovisnosti:
"Kad je priznao suverenost i neovisnost Hrvatske u siječnju 1982.,
u trenutku rastakanja bivše Jugoslavije, kad je proglasio blaženim
kardinala Stepinca, on znade, suprotno klevetama, da time ne
provodi nikakav katolički prozelitizam, već je naprosto bolje od
mnogih analizirao odgovornosti za balkansku krizu u
pokomunističkom doba: spoznao je volju za moći jednoga bivšega
komunista, koji se preobratio u srpskog nacionalnog komunista,
Miloševića."
Kao sljedeći primjer Papina poznavanja novije povijesti Raimond
iznosi proglašenje Stepinca blaženim: "On također znade, s
Francoisom Mauriacom(Fransoa Moriak), kako Titov režim svojom
osudom kardinala Stepinca godine 1946. nije ništa dokazao o njegovu
ponašanju za Drugoga svjetskog rata: zagrebački nadbiskup, kao i
drugi crkveni glavari u Mađarskoj, Poljskoj i Čehoslovačkoj, morao
je pod nacističkom čizmom manevrirati kako bi sačuvao što više
ljudskih života i izgleda za slobodu."
U zaključku kaže Raimond: "Koliko papa ima divizija? - pitao je
ironično Staljin 1945. Danas, u vrijeme pohoda Ivana Pavla II.
Zagrebu, na to pitanje odgovara Kosovo: bez divizija, Papa je do
dana današnjega učinio više od čitavoga Zapada sa svim bezbrojnim
divizijama Atlantskoga saveza."
(Hina)vp mb
121748 MET oct 98