GS: NAJBRŽE ISPLATIVO ULAGANJE U INTELEKTUALNI KAPITAL

ZAGREB, 12. listopada (Hina) - Za uspješnost poslovanja tvrtki najvrijedniji je intelektualni kapital, a ulaganje u njega je najbrže isplativo. Riječ je o nevidljivom kapitalu koji može deset i više puta povećati tržišnu vrijednost tvrtke u usporedbi s njezinom knjigovodstvenom vrijednošću, pojasnio je profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta i član Instituta za međunarodni menagement u Grazu dr. Ante Pulić na današnjem predstavljanju projekta intelektualnog kapitala Privrednog vjesnika i Hrvatske gospodarske komore (HGK).#L# Na rang listi Privrednog vjesnika po uspješnosti korištenja svog intelektualnog kapitala prvi je koncern Agrokor, zatim zagrebački Tehno Šimunaj, pa riječki Brodokomerc, zagrebačko Gorenje i zadarski Zadarkomerc. Iznenađuje da je, primjerice, zagrebačka Pliva na toj rang listi na 50. mjestu, a na 99. robna kuća Nama. Analiza je napravljena na temelju podataka o poslovanju iz prošle godine 400 hrvatskih tvrtki, a njome nisu obuhvaćene tvrtke koje imaju manje od 50 zaposlenika te one koje su negativno poslovale. Intelektualnu aktivu čini ljudski kapital (sposobnosti, znanje, vještine i iskustvo zaposlenih), strukturni kapital (patenti, licence, autorska prava, baze podataka i korporacijski imidž) te potrošački imidž (odnos kompanije i klijenata). Pulić je u suradnji s austrijskim stručnjacima razvio takozvanu VAIC metodu, koja je zasad jedina računovodstvena metoda za mjerenje i praćenje učinkovitosti intelektualnih resursa. Prema njegovim riječima, Hrvatska je četvrta zemlja u Europi i sedma u svijetu u kojoj je napravljena analiza intelektualnog kapitala po toj knjigovodstvenoj metodi, pored Austrije, Švedske, Danske, Amerike i Kanade. Najlošije svoje intelektualne resurse koriste državne tvrtke. U usporedbi s austrijskim državnim tvrtkama, hrvatske su nekoliko puta lošije. Tako, primjerice, Hrvatske pošte i telekomunikacije pet puta manje koriste svoje intelektualne resurse, dok je Ina po iskoristivosti tih potencijala čak osam puta lošija nego austrijska državna naftna kompanija. Pulić smatra da mjerenje intelektualnog kapitala može posebice koristiti mirovinskim i drugim privatizacijskim fondovima, koji imaju velike portfelje, kako bi imali bolju kontrolu i procjenu vrijednosti tvrtki, kao i dioničarima u tim fondovima te velikim koncernima. Kako je rang lista intelektualnog kapitala hrvatskih banaka također napravljena prema podacima poslovanja u 1997. godini, među prvih pet uz Bjelovarsku, Čakovečku, Gospodarsko kreditnu te Reiffeisenbank Austria banku, nalazi se i Glumina banka, rekao je Pulić. No, prema njegovim riječima, uspoređujući analizu intelektualnog kapitala s ukupnim prihodima najuspješnijih banaka u posljednje dvije godine, mogu se primijetiti određene pravilnosti. Tako se među banke koje stabilno posluju svakako mogu svrstati Bjelovarska, Zagrebačka i Čakovečka banka, a među one koje osciliraju u svom poslovanju, primjerice, Trgovačka banka. Procjena intelektualnog kapitala u bankarskom sustavu može koristiti, rekao je Pulić, Hrvatskoj narodnoj banci u kontroli rada banaka te samim bankama u kontroli rada podružnica. Predsjednik Međunarodne unije za računovodstvene standarde (IASC) i partner revizorske kuće PriceWaterhouseCoopers dr. Kurt Ramin procijenio je da će za samo dvije godine 85 posto svih poslova u Sjedinjenim Američkim Državama i 80 posto u Europskoj uniji biti orijentirano prema znanju. Upravljanje tim intelektualnim kapitalom - njegovo pronalaženje, njegovanje i razvijanje, postaje samim time najvažniji zadatak mikro ekonomija (poslovanja tvrtki) i nacionalnih ekonomija zemalja svijeta. (Hina) js sbo 121521 MET oct 98