SZ-PROTIV MEĐ. PRAVA-10./11. X.

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 10./11. X. 1998. Moć i moral protiv međunarodnog prava "Zadaća NATO-ovih pravnika bila bi primjerena pravničkom ispitu. Pitanje glasi: je li vojni udar na Srbiju i bez mandata Ujedinjenih naroda pokriven međunarodnim pravom? Željeni rezultat politika je već dala. Američka ministrica vanjskih poslova Madeleine Albright rekla je da postoji 'pravni temelj' za operaciju. Da na Kosovu prijeti humanitarna katastrofa i da NATO mora djelovati. Iza njezine argumentacije krije se pomisao: tko ima na svojoj strani moć i moral, ima i pravo. Ne gledaju svi saveznici tako. Italija i dalje traži mandat UN-a. A u Bonnu, i u staroj i u novoj vladi, ima onih koji zagovaraju i onih koji se protive samostalnom postupku NATO-a. Povelja UN-a, vrsta ustava zajednice država, sadrži opću zabranu uporabe sile (članak 2. br. 4). Dakle vrijedi temeljno pravilo međunarodnoga prava. Oni koji ga prekrše, počinitelji su protupravnog napadačkog rata. Iznimke zabrane primjene sile određene su zaključno. S jedne je strane dopuštena individualna ili kolektivna samoobrana napadnute zemlje (članak 51). To vrijedi ipak samo za međudržavne sukobe. Tako su se Kuvajt i njegovi saveznici u Zaljevskom ratu pozvali na pravo samoobrane. Kosovo naprotiv nije nezavisna država nego dio Jugoslavije. Stoga otpada članak 51. Kao druga iznimka zabrane primjene nasilja, Vijeće sigurnosti može po poglavlju VI. povelje poduzeti vojne mjere 'zbog očuvanja ili ponovne uspostave svjetskoga mira ili međunarodne sigurnosti'. Vijeće je 23. rujna izdalo rezoluciju o Kosovu kojom zahtijeva povlačenje srpskih postrojba i prekid izbjegličke patnje. Beograd taj zahtjev do danas nije ispunio. Rezolucija UN-a 1199 ne sadrži ni ultimatum ni prijetnju vojnim mjerama pa time NATO-u ne daje dopuštenje za udar. Za to je potrebna nova odluka Vijeća na koju će Rusija uložiti veto. Ni konvencija o genocidu ne sadrži dopuštenje za miješanje trećih zemalja. Mjerodavno je opet Vijeće sigurnosti. Sada američka strana argumentira da blokada Vijeća - kao od strane Moskve - ne smije dovesti do nedjelotvornosti glede zločina protiv čovječnosti. Da u takvim slučajevima dopušta 'pravo na humanitarnu intervenciju' vojnim mjerama zbog zaštite manjina. No to pravo nije priznato kao uobičajeno međunarodno pravo. Svi napori NATO-a ne mogu mimo: vojni udar bez mandata UN-a bio bi kršenje međunarodnoga prava" - piše Stefan Ulrich. 120247 MET oct 98