US 9. X. CSM: RUSIJA JE BUČNA

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 9. X. 1998. Nagrizajući dugovi stišavaju ruske prigovore "Ruska je retorika prožeta prkosom i zastrašujućim prijetnjama novim hladnim ratom, ali oštre ruske poruke o Kosovu možda i nisu više od pukih riječi jer Rusija očajnički treba stranu novčanu pomoć. Nakon jučerašnjega sastanka šesteročlane Kontaktne skupine, američka ministrica vanjskih poslova Madeleine Albright izjavila je sljedeće: 'Neće nas zaustaviti' ruski prigovori NATO-ovim zračnim napadima na Beograd. Moskva može bijesno najavljivati zamrzavanje suradnje s NATO-om dođe li do napada, ali iza kulisa ministri predsjednika Borisa Jeljcina grozničavo lobiraju u Međunarodnom monetarnom fondu, tražeći više novca - i pokušavajući odvratiti oružani sukob. Dok su ruski ministri prošloga tjedna prijetili ozbiljnim posljedicama ako se protiv Beograda upotrijebi sila, financijski dužnosnici molili su u Washingtonu dodatnih 4,3 milijarde dolara pomoći u borbi protiv gospodarske krize. 'Rusija mora naglašeno nastupati na međunarodnoj pozornici kako bi nadomjestila svoju gospodarsku krhkost', izjavljuje Artjom Rudnicki, šef odjela za vanjsku politiku na diplomatskoj akademiji u sastavu ruskog ministarstva vanjskih poslova. 'Nisam baš siguran da Rusija može sada poduzeti bilo kakve korake'. Srbija je ruski saveznik na Balkanu. Prije no što je prošloga mjeseca imenovan ruskim premijerom, Jevgenij Primakov bio je na čelu ministarstva vanjskih poslova, čija je glavna zadaća bilo oživljavanje ruske pozicije i neovisnosti prema Zapadu. Primakov je prošle godine odigrao ključnu ulogu u smanjenju napetosti u odnosima s Iranom. Moskva upozorava da će uložiti veto na upotrebu sile protiv Beograda bude li to pitanje izloženo pred Vijećem sigurnosti UN. Osim toga, Rusija je zaprijetila da će u slučaju zračnih napada zamrznuti sporazum o suradnji s NATO-om, sklopljen u svibnju 1997. 'Rusija ne želi da lokalni sukob, manjak strpljenja ili političke volje prouzroče pustolovinu koja će sve nas vratiti u hladni rat', kazao je nedavno ministar vanjskih poslova Igor Ivanov u interviewu za španjolski list 'La Vanguardia'. 'Prije no što čovjek nešto učini, mora podrobno procijeniti posljedice'. Razni ruski analitičari ipak ne vjeruju da će njegova katastrofična retorika biti poduprta oštrim akcijama. 'Rusija ne može voditi jaku politiku sve dok treba financijsku potporu MMF-a i ostalih kreditora', izjavljuje Boris Šmeljov, analitičar Instituta za gospodarske i političke studije, državnog istraživačkog centra sa sjedištem u Moskvi. 'Rusija nije spremna sudjelovati u novom hladnom ratu', dodaje on. No po nekim je izvješćima Rusija možda nedavno ipak osuvremenila projektile zemlja-zrak, kojima se služi Jugoslavenska vojska - a ta bi oprema, teoretski, mogla biti upotrijebljena protiv NATO-a u možebitnom sukobu. Čini se ipak da Moskva želi izbjeći zahlađenje odnosa s NATO-om ako je to ikako moguće. Prošlog je tjedna Jeljcin razgovarao telefonski s raznim svjetskim vođama, a u nedjelju je poslao poruku jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću, pozivajući ga da posluša glas razuma. Jedan glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova kazao je da je Jeljcin savjetovao Miloševiću da prihvati rezolucije UN koje od njega zahtijevaju povlačenje specijalnih srpskih postrojba i poduzimanje hitnih koraka radi rješavanja humanitarne krize, posljedice sedmomjesečnog sukoba na Kosovu (...). Moskva strahuje da bi uspostava etnoalbanske države na Kosovu bila opasan presedan glede čečenskih separatista u samoj Rusiji. Ruski je adut golem nuklearni arsenal od kojega Washington strahuje kad Moskva počne neodređeno aludirati na nove napetosti. 'Nuklearno oružja čuva Rusiji položaj ozbiljnoga međunarodnog igrača', izjavljuje Jevgenij Kozhokin, ravnatelj Ruskog instituta za strateška istraživanja sa sjedištem u Moskvi. Zračni napadi na Beograd bez prethodnog zelenog svjetla Rusije mogli bi poništiti dosadašnju spremnost ministra Ivanova da potakne donji dom ruske skupštine Dumu na konačnu ratifikaciju sporazuma START 2 iz 1993., koji predviđa smanjenje američkih i ruskih nuklearnih arsenala. No, većina analitičara smatra da Moskva ne želi biti uvučena u novu utrku u naoružavanju. Budući da je gotovo bankrotirala te da je počela smanjivati svoju golemu vojsku, snažan vojni angažman u Jugoslaviji bio bi za nju prava katastrofa. Nastavi li NATO ozbiljno provoditi svoju prijetnju zračnim udarima, javlja se rizik da Rusija postane još sklonija izolacionizmu te da se još više približi Kini i obližnjim islamskim državama. Primakov je dobar poznavatelj Bliskog istoka i ušao je u diplomaciju kao znanstvenik i novinar koji se specijalizirao za tu regiju. Hvali se dobrim kontaktima s takozvanim parijama poput Sirije, Libije, Irana i Iraka. Motivirana očajničkom potrebom za novcem i razljućena potezima Zapada, Rusija bi spomenute države lako mogla opskrbiti tehnologijom ili oružjem, tvrde analitičari (...)" na kraju članka Judith Matloff. 120242 MET oct 98