ZAGREB, 9. listopada (Hina) - U svijetu dnevno izumire 50 do 120 opisanih žvotinjskih i biljnih vrsta. Genetska istraživanja dovode i do izjava kao što je ona dr. Charlesa Seada - "bude li tržište tražilo stvorit ću neograničen broj
istih ljudi". Primjer takvih istraživanja na životinjama je opće znana ovca Dolly, a nužnost uporabe pokusnih životinja u biomedicinskim istraživanjama priznata je činjenica. To su tek neki podatci zbog kojih je akademik Dragan Dekaris ocijenio da je etika u odnosu čovjeka i životinja ozbiljna tema kojom će se znanstvenici sve više baviti, a kojoj je bio posvećen i današnji znanstveni sastanak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU).
ZAGREB, 9. listopada (Hina) - U svijetu dnevno izumire 50 do 120
opisanih žvotinjskih i biljnih vrsta. Genetska istraživanja dovode
i do izjava kao što je ona dr. Charlesa Seada - "bude li tržište
tražilo stvorit ću neograničen broj istih ljudi". Primjer takvih
istraživanja na životinjama je opće znana ovca Dolly, a nužnost
uporabe pokusnih životinja u biomedicinskim istraživanjama
priznata je činjenica. To su tek neki podatci zbog kojih je akademik
Dragan Dekaris ocijenio da je etika u odnosu čovjeka i životinja
ozbiljna tema kojom će se znanstvenici sve više baviti, a kojoj je
bio posvećen i današnji znanstveni sastanak u Hrvatskoj akademiji
znanosti i umjetnosti (HAZU).#L#
Sastanak je priredio Akademijin Razred za medicinske znanosti u
povodu Međunarodnoga dana zaštite životinja koji se obilježava 4.
listopada i 20-te obljetnice donošenja UNESCO-e Univerzalne
deklaracije o pravima životinja.
Primarnu nužnost etičnosti u odnosu na ljudsku vrstu istaknuo je
dr. Draško Šerman u predavanju pod nazivom "Etika i ostali živi
svijet - biološka stvarnost, etika i prava životinja". Podsjetio je
na revidirani, preliminarni nacrt Univerzalne deklaracije o
ljudskom genomu i ljudskim pravima, donijet u Parizu prošle godine.
Kao odgovori na jedno od najbitnijih pitanja s kojima je svijet
danas suočen - kako očuvati bioraznolikost i uskladiti s ekonomskim
i socijalnim razvojem i održavanjem pridruženih kulturnih
vrijednosti, zamišljeni su rezervati biosfere. Taj pak pojam,
rekao je Šerman, uključuje područja kopnenih i obalno-morskih
ekosustava, međunarodno prepoznatih kao dijelovi UNESCO-a
programa "Čovjek i biosfera" (MAB - Man and Biosphere). U svijetu
sada ima 132 rezervata biosfere u 27 zemalja, među kojima je i
Velebit, kao zasad jedini rezervat biosfere u Hrvatskoj. Šerman
drži da bi Hrvatska kao rezervate biosfere trebala kandidirati
Kopački rit i rijeku Krku.
O uzgoju i selekciji kao temeljima povećanja uporabne vrijednosti
životinja govorio je dr. Ivo Karadjole, a dr. Branka Šeol o nužnosti
uporabe pokusnih životinja u biomedicinskim istraživanjima i
nastojanjima da se uporaba životinja u tim istraživanjima smanji,
zamijeni i oplemeni.
Zaštita morskih sisavaca etičko je i racionalno pitanje, rekao je
dr. Hrvoje Gomerčić, na čiji je poticaj i organiziran ovaj
sastanak. Gomerčič je istaknuo primarnost zaštite vrste u odnosu na
zaštitu jedinke, i podsjetio na žalosnu činjenicu o izumiranju
Sredozemne medvjedice (Monachus monachus). Prema podatcima iz
prošle godine, u Sredozemlju živi još samo 250 sredozemnih
medvjedica. I jedini dupin koji još uvijek živi u Jadranskom moru -
dobri dupin (Tursiops trancatus) vrsta je pred izumiranjem. S tim u
vezi, Gomerčić postavlja pitanje o etičnosti Europske unije koja iz
političkih razloga nije odobrila sredstva za projekte zaštite
Jadranskoga mora i živih vrsta u njemu.
Za dr. Đuru Hubera, u očuvanju bioraznolikosti najvažnija je
zaštita staništa jer se tako, rekao je, najbolje štiti i cijela
biosfera. U izlaganju "Kopnene životinje - razlozi ugroženosti,
istraživanje i pristupi zaštiti", Huber je istaknuo važnost koju
zaštita ugroženih tzv. "krovnih vrsta", kao što su u Hvatskoj ris,
vuk i medvjed, ima u očuvanju bioraznolikosti.
(Hina) ip dd
091733 MET oct 98