ZAGREB, 30. rujna (Hina) - Zdravstvena zaštita žena zadnjih je godina u Hrvatskoj ugrožena, a zdravstveni sustav ženu prepoznaje jednino kao roditeljicu ili majku malog djeteta, dok istodobno ne postoji posebna briga za zdravlje
starijih žena i njihove specifične zdravstvene tegobe, ocijenile su danas članice Grupe za zaštitu ženskih ljudskih prava B.a.B.e.
ZAGREB, 30. rujna (Hina) - Zdravstvena zaštita žena zadnjih je
godina u Hrvatskoj ugrožena, a zdravstveni sustav ženu prepoznaje
jednino kao roditeljicu ili majku malog djeteta, dok istodobno ne
postoji posebna briga za zdravlje starijih žena i njihove
specifične zdravstvene tegobe, ocijenile su danas članice Grupe za
zaštitu ženskih ljudskih prava B.a.B.e. #L#
Grupa je, prema dostupnim zdravstvenim pokazateljima, provela
istraživanje o ženskom zdravlju kako bi upozorila javnost na
postojeći trend i založila se za poštivanje ženskih ljudskih prava.
S rezultatima istraživanja upoznat će ostale ženske grupe i
organizacije, političke stranke, žene političarke, nadležna
ministarstva i druge.
B.a.B.e. (Budi aktivna, budi emancipirana) zaključuju kako je
vidljivo da, osim zaštite reproduktivne funkcije žena, svi drugi
pokazatelji govore o lošijem zdravstvenom stanju nacije i
postupnom rastakanju medicinske djelatnosti. Pritom ističu kako je
situacija u zdravstvu ipak nešto bolja nego u drugim područjima
socijalne skrbi.
Dostupnost zdravstvene zaštite, u smislu rasprostranjenosti
liječnika, je relativno poštovana, ali kad je riječ o kvaliteti
usluge sve je problematičnija. Podaci također pokazuju da sve manje
žena posjećuje liječnike, dok većina žena, primjerice, nikad nije
obavila kontrolu dojke, iako je rak dojke najčešći uzrok smrtnosti
u žena.
B.a.B.e. posebice upozoravaju na podatke o pobačajima. Prema
službenim evidencijama, broj legalnih pobačaja posljednjih je
godina u padu, no raste broj spontnih, do kojih dolazi uslijed
lošijeg fertilnog stanja žene. Međutim, ono što zabirinjava jest
porast broja tzv. ostalih pobačaja, a to su, kaže Martina Belić,
ilegalni pobačaji, čiji je broj od 1979. do 1996. porastao za 250
posto.
Do ilegalnih pobačaja dolazi jer pojedine zdravstvene ustanove
odbijaju raditi pobačaje, što predstavlja direktno kršenje ženskog
prava, važećih zakona i međunarodnih konvencija. U Hrvatskoj se
pobačaj već godinama želi kriminalizirati, ocjenjuju B.a.B.e.
ističući kako je reproduktivno pravo isključivo pravo žene.
Osvrćući se na prvi slučaj sedmorostruke trudnoće u Hrvatskoj,
Jagoda Milidrag-Schmidt pita o kakvoj je zdravstvenoj etici riječ,
kada su cijeli slučaj u javnost iznijeli upravo liječnici koje
obvezuje liječnička tajna.
(Hina) mt dd
301403 MET sep 98