RDW-VANJSKI DUG HRVATSKE-6-10

NJEMAČKI RADIO - RDW 6. X. 1998. Vanjski dug Hrvatske "U Hrvatskoj je i dalje aktualna tema tečaja kune - a on danas u odnosu na marku iznosi 369,91. Kako bi se ublažio pad vrijednosti kune, narodna je banka u samo mjesec dana na deviznom tržištu intervenirala sa 150 milijuna dolara. Ova intervencija nije bila i jedina - druge su bile usmjerene za poravnanje vanjskih dugova. Podrobnije u osvrtu Željka Ivankovića. Posljednjih je dana rujna Hrvatska narodna banka odobrila državnom proračunu kredit od 652 milijuna kuna kojima je Ministarstvo financija odmah kupilo 100 milijuna dolara za otplatu dospjelog inozemnog duga. Već početkom sljedeće godine, dakle za samo tri mjeseca, na naplatu dospijevaju nove svote. Proračunom je za ovu godinu bilo predviđeno da dospjele dugove Hrvatska otplaćuje novim povoljnijim zaduživanjem u inozemstvu, temeljenom na zadovoljavajućem kreditnom rejtingu. Izdavanje hrvatskih euroobveznica zaista je i najavljeno, ali u zao čas svjetske financijske krize. Da se na izdavanju obveznica ustrajalo, bilo bi to u krugovima kreditora shvaćeno kao potez očajnika koji je spreman platiti svaku cijenu. Nakon izbijanja ruske krize ni hrvatski vanjski dug u svijetu ne kotira baš najbolje, pa su se vlada i centralna banka očito odlučili da ovaj put iskoriste devizne rezerve koje uostalom i služe za održavanje vanjske likvidnosti zemlje i osiguranje povjerenja inozemnih kreditora. Hrvatski se vanjski dug u posljednje vrijeme razmjerno brzo povećavao i to uglavnom nevezano za preuzimanje dijela dugova bivše Jugoslavije. Tako na kraju '96. godine nije bio ni pet milijarda dolara, prije samo devet mjeseci šest i pol milijarda dolara, a na kraju prvog polugodišta ove godine već se popeo na sedam milijarda i 266 milijuna dolara. Zajmove je velikim dijelom uzimala sama država ili je iza njih stajala svojom garancijom. Stručna polemika o tome koliko se treba zaduživati u inozemstvu povela se u Hrvatskoj prije gotovo tri godine. Tada je prevladalo stajalište da Hrvatska za razvoj nema vlastitog kapitala, pa joj je preostao jedino inozemni. U međuvremenu se snažno produbio deficit u razmjeni s inozemstvom, a dugovi su počeli dospijevati na naplatu. Iako situacija još ni izbliza nije alarmantna, centralna je banka nedavno restrikcijama otežala zaduživanje u inozemstvu. U kombinaciji s globalnom recesijom o kojoj sad već bruji cijeli svijet, i Hrvatskoj očito predstoji usporavanje rasta, ako već ne i djelomično stezanje remena". (RDW) 070212 MET oct 98