RUSIJA-NOVYE IZVESTIJA OD 8.9.98. EUROPA I RUSIJA

RUSIJA NOVYE IZVESTIJA 8. IX. 1998. Europljani više ne žele pomagati Rusima "Europljani više ne žele pružati nikakvu financijsku pomoć Rusiji, pače se ne slažu ni s moratorijem, ni s reprogramiranjem duga Moskve. Europska će se unija trenutno ograničiti na to da u rusku prijestolnicu pošalje svoju 'trojku' - izaslanstvo koje čine ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Austrije i Njemačke koji će poći na put tek kada zemlja napokon dobije novu vladu. To su slabo utješni zaključci susreta ministara vanjskih poslova petnaesterih država koji su zasjedali u austrijskom Salzburgu. Uvjereni smo, kaže se u zajedničkoj izjavi ministara, da su gospodarska i politička stabilnost tijesno povezane i da su uvjet gospodarskog rasta Rusije. Tvrdnja ministarskog vijeća pomoći će da se vrati povjerenje ruskog naroda i međunarodne zajednice u vlast. Odgovornost za nastavak reforma na samoj je Rusiji koja i dalje mora ići putem demokracije ne vraćajući se u doba centraliziranog gospodarskog planiranja, ističe se u izjavi. Ministri su preskočili pitanje o tome koga bi oni rado vidjeli na mjestu ruskog premijera, ali je njemački kancelar Helmut Kohl izjavio da Europljani podupiru kandidaturu Viktora Černomirdina. 'Da bismo im pomogli, potrebna je jaka vlada s jakim programom', rekao je europski povjerenik za vanjske poslove Hans van den Broek. Odbijanje bilo kakvih ustupaka glede ruskoga duga u sadašnjim je okolnostima potpuno jasno. Od 1991. EU je dala Moskvi pomoć od 1,6 milijarda ekija. K tome je sama Njemačka izdvojila za Rusiju oko sto milijuna maraka. Istina, talijanski je ministar vanjskih poslova Lamberto Dini izjavio da je proglašenje moratorija na plaćanje duga neizbježno. No s njegovim se prijedlogom nije složio njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel rekavši da je samo njemačkim bankama Rusija dužna 54 milijarde maraka. 'Rusija mora sama riješiti svoje probleme, istaknuo je Kinkel. No mi je nećemo iznevjeriti. Mi ne želimo povratak komunističkog režima niti centralizirano gospodarstvo.' Ne mogu se u zemlju izvana uvoditi politički i gospodarski mehanizmi koji su se na Zapadu stvarali dvjesto godina, rekao je u Salzburgu francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine. On je priznao da između Europljana i Amerikanaca postoje 'fine razlike' glede rješavanja ruskih problema. 'Mi nemamo visoko mišljenje o harvardskim dečkima i njihovim pokretnim računalima s ekstravagantnim programima koji se u stvarnosti ne mogu primijeniti u politici', izjavio je austrijski ministar vanjskih poslova Wolfgang Schuessel. Na Starom Kontinentu misle da bi Rusiji bolje odgovarali recepti koje je Europa primijenila pedesetih godina. EU je odlučila da će odgovornost djelomično prebaciti na međunarodne financijske organizacije, napose na Međunarodni monetarni fond, i predložiti im da povedu računa o posljedicama koje bi ruska kriza mogla imati za narod s obzirom na približavanje zime. Velika Britanija koja obnaša dužnost predsjedateljice velike 'sedmorice', ovog tjedna saziva u Londonu sjednicu stručnjaka radi razmatranja ruskog pitanja. O njemu su također telefonski razgovarali Helmut Kohl i francuski predsjednik Jacques Chirac, ali se tema razgovora drži u tajnosti. Strahovanje Bonna u svezi s ruskom krizom sasvim je razumljivo. Osim nevraćanja duga, Njemačku brine i to što će naša propast ozbiljno utjecati na istočnoeuropske zemlje u koje odlazi deset posto njezina izvoza", izvješćuje iz Pariza Jurij Kovaljenko. 090102 MET sep 98