A 6. X. SN:PROBLEMI PROŠIRENJA EU

AUSTRIJA SALZBURGER NACHRICHTEN 6. X. 1998. Prognoze o brzom proširenju EU neodgovorne su "Njemački savezni kancelar Helmut Kohl nije se preračunao samo u prognozi ishoda njemačkih izbora. Njegova prognoza da neki srednjoeuropski i istočnoeuropski kandidati za pristup EU mogu računati na prijam već g. 2000. bila je pogrešna. Kohl je trebao znati da nijedan kandidat nema ni približno realnu šansu da uđe u krug članica EU već u sljedeće dvije godine. Takvo stanje stvari neće bitno promijeniti ni sadašnja bruxelleska odluka ministara vanjskih poslova EU o početku pregovora o prijamu sa šest najizglednijih kandidata - Slovenijom, Poljskom, Mađarskom, Češkom, Estonijom i Ciprom - 10. studenog ove godine. Naime, politička i gospodarska stvarnost jednostavno ne dopuštaju skoro članstvo tog seksteta. Sadašnje članice EU čak i ne moraju iz vlastitih sebičnih razloga pokušati usporiti proces prijama. Naime, teškoćama, povezanim s procesom proširenja EU na istok, valja pribrojiti i krajnje eksplozivan politički problem: podjelu Cipra. Francuzi su upozorili da bi EU tim problemom mogla na svoja leđa natovariti krizno žarište, izgovorivši time glasno ono što misle i druge članice. No, kao i u Bosni i na Kosovu, članice EU guraju glave u pijesak. Trenutačno postupaju kao da problem Cipra i ne postoji, nadajući se da će se ovaj riješiti sam od sebe tijekom pregovora - možda konačnim dogovorom grčkih i turskih Ciprana, odnosno njihovih sivih eminencija u Ateni i Ankari. Zanemarimo li problem Cipra - nevolje se kriju i u zahtjevima koje EU postavlja pred kandidate za pristup. U rasponu od preuzimanja imovinskog fonda 15-člane unije do uklanjanja razlika u cijenama u poljoprivredi i preuzimanja socijalnih i ekoloških standarda, EU zahtijeva od kandidata za prijam tako puno da će im za njihovo ispunjavanje nužno trebati nekoliko godina. Pregovori počinju lakšim poglavljima. No, kada dođu na red tvrdi orasi, pokazat će se da EU izaziva odnosno da ima veće poteškoće s njima nego kandidati za pristup. Austrijski zahtjevi za subvencioniranjem pograničnih područja već potvrđuju tu prognozu, baš kao i zahtjev za dugim prijelaznim razdobljima uoči uvođenja slobode kretanja, motiviran strahom od doseljavanja radnih snaga. U vremenima visoke nezaposlenosti i prijeteće globalne recesije ti pozivi mogu postati samo još glasniji a želja za kočenjem proširenja još snažnija. Tome valja pribrojiti i reforme koje treba provesti u samoj Europskoj uniji. Naime, petnaestoročlani savez mora se prvo sam pripremiti za proširenje na istok. Mora reformirati svoje institucije, svoju agrarnu i strukturnu politiku, ali i ponajprije uspostaviti konsenzus o budućem sustavu financiranja EU. U takvim su okolnostima špekulacije i prognoze političara, ali i povjerenika EU poput Martina Bangemanna o prijamu novih članica EU od g. 2000. ne samo lakoumne već i neodgovorne", smatra Hans-Heinz Schlenker. 070208 MET oct 98