ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Primorsko-goranska županija trebala bi uskoro na temelju Mjera zaštite ornitoloških rezervata na otoku Cresu zabraniti pristup stijenama koje nastavaju bjeloglavi supovi. Županija još nema javnu ustanovu
koja bi po Zakonu o zaštiti prirode trebala upravljati zaštićenim dijelovima prirode na svojem području, ali je priredila prijedlog odluke o proširenju ornitoloških rezervata na Cresu, uz koju treba donijeti i Mjere zaštite, propisane Zakonom o zaštiti prirode, priopćila je Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša.
ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Primorsko-goranska županija trebala
bi uskoro na temelju Mjera zaštite ornitoloških rezervata na otoku
Cresu zabraniti pristup stijenama koje nastavaju bjeloglavi
supovi. Županija još nema javnu ustanovu koja bi po Zakonu o zaštiti
prirode trebala upravljati zaštićenim dijelovima prirode na svojem
području, ali je priredila prijedlog odluke o proširenju
ornitoloških rezervata na Cresu, uz koju treba donijeti i Mjere
zaštite, propisane Zakonom o zaštiti prirode, priopćila je Državna
uprava za zaštitu prirode i okoliša.#L#
Po prijedlogu u zoni rezervata zabranjuje se svaki pristup
plovilima morskoj obali te plovidba ili sidrenja na udaljenosti
manjoj od 500 metara od crte srednje niskih voda, osim u uvalama
Malome Boku i Podpredošćici. Ako te mjere budu donesene, bit će
postavljene i potrebne ploče s upozorenjima. Tim zabranama
spriječilo bi se ubijanje bjeloglavih supova koje ugrožavaju
turisti jer čamcima i gliserima dolaze pod stijene s gnijezdima te
uznemiruju i namjerno plaše ptice kako bi ih poticali na let radi
fotografiranja. Posljedica te ljudske sebičnosti jest utapanje
mladih ptica koje još nisu svladale tehniku leta i zbog umora nakon
petstotinjak metara padaju u more.
Neke od stradalih ptica ljetos su spašavali dobrovoljci Eko-centra
Caput insulae-Beli na Cresu. Tu je za njih izgrađeno i oporavilište
u kojem se oporavljaju do ponovna puštanja u prirodu, a otvoreno je
i hranilište pa se dohranom nastoji smanjiti smrtnost mladih
ptica.
Bjeloglavi je sup po Zakonu o zaštiti prirode posebno zaštićena
vrsta, pa je njegovo ubijanje ili uznemiravanje na gniježđenju
kažnjivo djelo za koje se plaća globa do 40.000 kuna.
Zbog raspona krila od 2,40 do 2,80 metara, visine oko 110
centimetara i uobičajene težine između 8 i 10 kilograma bjeloglavi
je sup jedna od najvećih ptica letačica. Sup pripada vrsti koja dugo
živi, pa su neki primjerci u zoološkim vrtovima doživjeli i više od
50 godina. Ženka nese jedno jaje na godinu na kojem naizmjence leže
i mužjak i ženka. Supovi se hrane isključivo uginulim životinjama,
dakle ne napadaju živi plijen, a njih jedino ugrožavaju ljudi.
Bjeloglavi je sup jedna od četiriju vrsta strvinara koje nastavaju
Europu, ali je jedina koja još ima stanište u Hrvatskoj - oko 120
parova na Kvarnerskim otocima i jedan par u Nacionalnome parku
"Paklenici". Gniježđenje supova u južnoj Dalmaciji zadnjih godina
nije potvrđeno. Otočna populacija na Kvarnerskim otocima
jedinstvena je po svijanju gnijezda na okomitim liticama tik nad
morem.
Zbog čudesna leta i života prepuna čudnovatih obilježja supovi već
tisućama godina slove kao kraljevske i svete ptice, proročice, pa i
božanstva. Sup je sveti simbol za drevne Egipćane, Akadijce, Asirce
i Babilonce, a ptica proročica za Grke i Rimljane.
Prema Pravilniku o zaštiti ptica (Aves) u Republici Hrvatskoj
zaštićene su 283 vrste ptica gnjezdarica, redovitih selica i
prolaznica te sve ostale europske vrste koje se zateknu na području
Republike Hrvatske. Pravilnik isključuje 26 vrsta koje su lovna
divljač po Zakonu o lovu.
Ubijanje i zlostavljanje zaštićenih ptičjih vrsta kažnjava se od
600 do 60.000 kuna.
Marina Putnik
(Hina) mp db
061010 MET oct 98