NEW YORK TIMES 5. X. - PAPA U SPLITU

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 5. X. 1998. Papa traži da svijet uloži napore za balkanske žrtve "U misi održanoj na obali, papa Ivan Pavao II. pozvao je na pomirbu u cijeloj bivšoj Jugoslaviji i od svijeta zatražio da učini više za žrtve balkanskog rata koji je, ne tako davno, završio u Hrvatskoj, i koji sada bjesni Kosovom.(...) Papin posjet s veseljem su dočekali Hrvati i nacionalistička vlada predsjednika Franje Tuđmana. Tuđmanova je popularnost, pod njegovim vodstvom čvrste ruke i gospodarskim i društvenim teškoćama, izblijedila čak i među katolicima. Zagrebački nadbiskup, monsinjor Josip Bozanić, star 49 godina, koji je imenovan prije godinu dana, često je progovorao protiv korupcije u vladi i drugih propusta. Hrvatski je Predsjednik, tijekom trodnevnog posjeta, iskoristio svaku priliku da se nađe uz Papu. U subotu popodne imao je privatnu audijenciju u svojoj rezidenciji u Zagrebu, modernističkoj kući od stakla i cigle koja je pedesetih godina bila sagrađena za Tita. No Papa svom domaćinu nije dao bjanko-ček. Na misi, i kasnije, u svojem oproštajnom govoru u zračnoj luci, Ivan Pavao prilično oštro je pozvao Hrvate da 'društvo i njegove građanske institucije učine demokratičnijim' u zemlji koja se rijetko kada opisuje kao otvorena i slobodna. 'Nakon dugih godina diktature i užasnog ratnog iskustva kojega su prošli ljudi ovoga područja, sada je potrebno uložiti sve napore kako bi se izgradila demokracija temeljena na moralnim vrijednostima upisanim u prirodi svakog ljudskog bića', kazao je Papa u zračnoj luci. Velikim dijelom njegova posjeta, međutim, Papina je pozornost bila usredotočena na drugi, udaljeniji sukob, na borbu Katoličke crkve protiv komunizma tijekom hladnog rata, koju je Papa, rođen u Poljskoj, neposredno iskusio. Papa je u petak došao u Hrvatsku, zemlju koja je sa četiri milijuna stanovnika više od 75 posto katolička, kako bi beatificirao jednog od hrvatskih nacionalnih junaka, kardinala Alojzija Stepinca, kojega je nakon Drugoga svjetskog rata Tito progonio, i koji je 1960. umro u kućnom pritvoru. Beatifikacija je zadnja stepenica prije proglašenja svecem, a to iskazivanje poštovanja bilo je popraćeno proturječjima. Premda mnogi povjesničari kažu da je Stepinac tijekom rata pomogao da se spase životi stotina Židova i drugih, njemu su komunisti sudili kao suradniku nacista. Njega pravoslavni Srbi još vide kao simbol sudioništva hrvatske Katoličke crkve s ustašama, fašističkim režimom iz Drugoga svjetskog rata koji je ubio desetine, ako ne i stotine tisuća Srba, Židova i drugih manjina. Tuđmanova je vlada nastojala rehabilitirati ustaški režim kao utemeljitelja suvremene, neovisne hrvatske države. Hrvatska stoljećima stara srpska manjina većinom je otišla ili je istjerana iz Tuđmanove države. Godine 1994. kada je Papa učinio svoj prvi posjet Hrvatskoj, zemlja je bila još u mukama rata koji je počeo kad se Hrvatska 1991. odcijepila od Jugoslavije, i od Srba, izgubila trećinu teritorija. Početkom ove godine Ujedinjeni narodi hrvatskoj su vladi vratili nadzor nad posljednjim područjem Hrvatske kojim su upravljali Srbi, istočnu Slavoniju. S krhkim se mirom još nije vratilo i blagostanje.(...)", piše Alessandra Stanley. 060132 MET oct 98