ZAGREB, 5. listopada (Hina) - Hrvatske će se parlamentarne stranke najvjerojatnije složiti o predloženu zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma nacionalnih zajednica ili manjina. Konsenzusa neće biti o izmjenama i dopunama Zakona o
pravima i obvezama državnih dužnosnika, odnosno o visini njihovih plaća. To su nakon današnjega međustranačkog zatvorenog kolegija, održana s predsjednikom Hrvatskoga državnog sabora, izjavili predstavnici parlamentarnih stranaka.
ZAGREB, 5. listopada (Hina) - Hrvatske će se parlamentarne stranke
najvjerojatnije složiti o predloženu zakonu o službenoj uporabi
jezika i pisma nacionalnih zajednica ili manjina. Konsenzusa neće
biti o izmjenama i dopunama Zakona o pravima i obvezama državnih
dužnosnika, odnosno o visini njihovih plaća. To su nakon današnjega
međustranačkog zatvorenog kolegija, održana s predsjednikom
Hrvatskoga državnog sabora, izjavili predstavnici parlamentarnih
stranaka.#L#
Oporba ne samo da drukčije misli od HDZ-a kad je riječ o plaćama
dužnosnika već su stajališta različita i među oporbenim strankama.
Oporba se jedino slaže da su po vladinu prijedlogu dužnosničke
plaće previsoke te da ih valja vezati uz prosječnu plaću u državi,
što bi se množilo s određenim koeficijentom. U svemu drugom se ne
slažu.
Tako SDP drži da plaće ne treba mijenjati do sljedećih izbora, HSLS
da ministarske plaće mogu biti više od zastupničkih (to predlaže
Vlada), ali uz povećanu odgovornost. Vladimir Šeks je istaknuo kako
nema bitne razlike između vladina prijedloga i prijedloga Odbora za
Ustav i Poslovnik Zastupničkoga doma. Taj je odbor predložio da
zastupničke plaće umjesto 56 posto (kako predlaže Vlada) budu 66
posto od plaće predsjednika Sabora. Šeks je napomenuo da su izmjene
i dopune toga zakona rađene u suradnji Vlade i HDZ-a, a da prijedlog
Odbora za Ustav izražava i stajalište Kluba HDZ-a u Zastupničkome
domu.
O konačnom prijedlogu zakona o službenoj uporabi jezika
nacionalnih zajednica ili manjina neće se glasovati u petak, kako
je bilo najavljeno. Na današnjem je sastanku dogovoreno da
Ministarstvo uprave točno utvrdi katalog samoupravnog (razina
gradova i općina) i upravnog djelokruga županija. Moramo se
dogovoriti što znači samoupravni dio u županijskim tijelima, kazao
je zastupnik talijanske manjine Furio Radin. Ministarstvo uprave
taj bi posao trebalo obaviti za desetak dana.
Znači li to da bi se manjinski jezici mogli službeno upotrebljavati
i na razini županija, pitali su novinari, na što je Vladimir Šeks
(HDZ) odgovorio da to ne znači ni da ni ne. Treba vidjeti, nastavio
je, što bi to značilo kad se utvrdi katalog samoupravnog djelokruga
na razini županije i kakva bi se to odrazilo na službenu uporabu
jezika i pisma nacionalnih manjina na razini županijskih
skupština, njihovih tijela i županijskih poglavarstava.
Snježana Biga-Friganović (SDP) vjeruje u kompromis, a Luka Trconić
(HSS) drži da se vidi pozitivan pomak jer je HDZ ipak malo popustio
od prvotno tvrdih stajališta. Đurđa Adlešić (HSLS) također smatra
da će se HDZ s tvrdoga trećeg saborskog čitanja predloženog zakona
vratiti na "puno mekše" drugo saborsko čitanje.
Međutim, upravo je predsjednik HSLS-a Dražen Budiša u saborskoj
raspravi o službenoj uporabi manjinskih jezika zauzeo vrlo "tvrdo
stajalište", poručivši IDS-u da će mu reći zbogom, ako ne promijeni
županijsku deklaraciju o multietničnosti i višejezičnosti, po
kojoj su Hrvati svedeni na autohtonu zajednicu.
Predloženi je zakon najdvojbeniji u pitanju može li se i na
županijskoj razini dopustiti službena uporaba manjinskoga jezika,
koja je osigurana u jedinicama lokalne samouprave - gradovima i
općinama.
(Hina) sšh/bm mć
051906 MET oct 98