MARIJA BISTRICA, 3. listopada (Hina) - Relikvijar s moćima Blaženoga Alojzija Stepinca i Evanđelistar, glavni su darovi koje su u ime nadbiskupija i biskupija Hrvatske biskupske konferencije uručeni papi Ivanu Pavlu II. nakon
liturgije beatifikacije kardinala koji je ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti.
MARIJA BISTRICA, 3. listopada (Hina) - Relikvijar s moćima
Blaženoga Alojzija Stepinca i Evanđelistar, glavni su darovi koje
su u ime nadbiskupija i biskupija Hrvatske biskupske konferencije
uručeni papi Ivanu Pavlu II. nakon liturgije beatifikacije
kardinala koji je ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj povijesti.
#L#
Relikvijar je visok 55 cm i težak tri kilograma. U podnožju statue
je oltar u obliku žrtvenika, njegove stranice pokrivene su
reljefima Višeslavove krstionice s pleterjem, dijelovima koji su
replika kipa Gospe od Velikog Zavjeta. Iznad baze odnosno žrtvenika
reljefa izrađena su dva zvonika, koja simboliziraju zagrebačku
katedralu. U relikvijaru je i ladica s Poveljom o autentičnosti
dijelova tijela koji se u njemu nalaze: komadić članka kažiprsta
desne kardinalove ruke.
Reljef, izrađen u srebru, simbolizira povezanost državne i crkvene
hrvatske povijesti.
Relikvijar je kiparski oblikovao Kuzma Kovačić, prema zamisli
postulatora kauze za promicanje blaženim i svetim kardinala
Alojzija Stepica dr. Jurja Batelje, a izrađen je u zlatarskoj
radionici Radić u Zagrebu.
Relikvijar je u spomen na veliki događaj za cijelu Crkvu i hrvatski
narod i uzdizanje na čast oltara kardinala Stepinca, Papi darovala
osamnastogodišnja Marijana Beno iz Dubrovnika. Ona je, prema
kazivanju postulatora kauze dr. Batelje, kao dijete preboljela
dječju paralizu, nakon čega su liječnici prognozirali da je bolest
neizlječiva. Njezina majka učinila je zavjet kardinalu Stepincu,
nakon kojega je Marijana, uz još 26 bolesnika ozdravila, kako se
smatra, po zagovoru Blaženoga Alojzija Stepinca.
Evanđelistar je liturgijska knjiga koja sadrži četiri evanđelja te
neke izvatke iz njih. Unikatan je zbog svoga srebrnog ovitka, a na
njemu je, naime, venecijanski majstor Franco Antenori ručno s
prednje strane iskucao, kao što se to radilo prije četiri stoljeća,
scene iz zagrebačkog plenarija iz XI. stoljeća, koji se čuva u
riznici zagrebačke Katedrale i koje predstavljaju detalje iz
života Isusa Krista. Na stražnjoj strani u sredini nalazi se
romaničko raspelo čiji se original također čuva u riznici, dok je u
njegovoj pozadini tekst iz prvotiska Hrvatskoga glagoljskoga
misala iz 1483.
Ideja za Evanđelistar potekla je od članova Crkvenog odbora za
doček Pape, prečasnog Mije Gabrića, dr. Zvonimira Kurečića i dr.
Ivana Šaška.
Značenje oba dara sažimlje se u povezanosti propovijedanja Radosne
vijesti i Stepinčeva svjedočanstva pretočenog u svakodnevni
kršćanski život svakoga vjernika.
(Hina) ta/db db
031143 MET oct 98