OPATIJA, 1. listopada (Hina) - Ne nasjedajte većim svotama osiguranja i dobiti, provjerite osiguravajuće društvo pri Direkciji za nadzor osiguranja, analizirajte njegovu vlasničku strukturu i banku u kojoj ima otvoren žiro-račun,
savjetuje predsjednik Uprave Prima osiguranja Božidar Huljev odgovarajući na pitanje kome povjeriti svoje osiguranje života. To je bila jedna od aktualnih tema 3. međunarodne bankarske konferencije, koja se pod nazivom "Upravljanje rizicima, sanacija ili bankrot banaka i financijskih institucija" održava u Opatiji od 30. rujna do 2. listopada.
OPATIJA, 1. listopada (Hina) - Ne nasjedajte većim svotama
osiguranja i dobiti, provjerite osiguravajuće društvo pri
Direkciji za nadzor osiguranja, analizirajte njegovu vlasničku
strukturu i banku u kojoj ima otvoren žiro-račun, savjetuje
predsjednik Uprave Prima osiguranja Božidar Huljev odgovarajući na
pitanje kome povjeriti svoje osiguranje života. To je bila jedna od
aktualnih tema 3. međunarodne bankarske konferencije, koja se pod
nazivom "Upravljanje rizicima, sanacija ili bankrot banaka i
financijskih institucija" održava u Opatiji od 30. rujna do 2.
listopada.#L#
Ako se uzme u obzir trenutačan broj stanovnika Hrvatske koji imaju
sklopljen neki oblik osiguranja života te udio premije osiguranja
života u bruto domaćem proizvodu (BDP), koji je lani iznosio 1,5
posto, financijski analitičari i sami osiguravatelji predviđaju
brzi razvoj tih financijskih institucija kod nas.
Takav rast zahtijevat će stručne osiguravatelje i njihove
agencije, ali i učinkovite zaštitne državne mehanizme kroz,
primjerice, Zakon o osiguranju i Direkciju za nadzor osiguranja.
Prema realnim svotama osiguranja, dobit osiguranika ovisi o dužini
trajanja osiguranja, a u europskim granicama za deset godina iznosi
od 28 do 30 posto, za 15 godina od 46 do 50 posto, za 20 godina od 68 do
70 posto i za 30 godina od 98 do 100 posto. Veći iznosi dobiti su,
smatra Huljev, nerealni.
Grupa uglavnom novih osiguravajućih kuća u Hrvatskoj povećala je
svote osiguranja za 10 do 15 posto, opravdavajući taj potez time što
plasiranjem novčanih sredstava prikupljenih od premija životnog
osiguranja u Hrvatskoj postižu kamatu koja je dva i više puta već od
one koju su ostvarivali strani osiguravatelji od kojih su preuzeli
tarife životnog osiguranja.
Na duži rok, odnosno 10, 20, 30, pa i više godine nemoguće je održati
tako visoku kamatu, upozorava Huljev, a u prilog tomu idu i prilično
ujednačene europske kamate. Visoka kamata je opasna zbog visokog
rizika plasmana novca.
Da bi održale svoje ugovore do kraja trajanja osiguranja, takve
kuće moraju svake godine novu produkciju osiguranja povećati za 30
do 50 posto, istaknuo je Huljev.
Krajem prošle godine osiguravatelji su u Hrvatskoj tzv.
"matematičku pričuvu" najčešće, u 40,41 posto slučajeva, ulagali u
kredite pravnim osobama, zatim 34,83 posto u depozite i druga
ulaganja u domaće banke te 13,98 posto u vrijednosne papire RH.
Osiguravatelji života u razvijenim tržišnim ekonomijama ulažu u
korporativne obveznice i hipotekarne kredite te sekuritizirane
vrijednosnice zbog stabilnijeg priljeva premija i predvidivog
povlačenja sredstava.
Usporedbe radi, u strukturi plasmana osiguravatelja života u SAD-
u, najveći dio, 42 posto, otpada na korporativne obveznice, 19
posto na hipoteke, 15 posto na državne vrijednosnice te 9,0 posto na
dionice. Osiguravatelji pritom nastupaju na tržištu kao
institucionalni investitori i to upravo na području dugoročnih
investicija, što je značajno za razvoj države.
Sada postoji pet vrsta životnih osiguranja: osiguranje za slučaj
smrti s određenim trajanjem, doživotno osiguranje za slučaj smrti,
osiguranje za slučaj doživljenja, mješovito, i renta. Postoje i
prednosti pojedinih oblika osiguranja kod osiguravajućih tvrtki u
odnosu na ono što nude banke.
Primjerice, osiguranje rente za 40-godišnjaka koji godišnje želi
uplaćivati tri tisuće kuna, donijet će mu nakon 20 godina uz četiri
posto godišnje kamate 109.240 kuna. Rentna će mu štednja u banci na
isti rok donijeti 92.907 kuna, tj. 17,58 posto manje nego
osiguranje.
Za mješovito osiguranje uz premiju od tisuću njemačkih maraka
godišnje, pristupnu starost od 35 godina i kamatnu stopu od 4,5
posto, uz ukupnu uplatu od 20.000 kuna, vrijednost osiguranja bit
će 37.539 kuna, približno pet tisuća kuna više nego kod rentne
štednje u banci.
Jadranka Šević
(Hina) js sbo
011202 MET oct 98