GLAS AMERIKE - VOA
29. IX. 1998.
Uloga Ustavnog suda RH u "ratu između države i društva". Prilog
Bojana Klime.
Jučer je na Sveučilištu American, ovdje u Washingtonu, održan
znanstveni skup o ulozi ustavnih sudova u državama srednje i
istočne Europe. Znanstvenici iz Sjedinjenih Država i Europe
analizirali su rad ustavnih sudova koji su - osim u Poljskoj i
državama bivše Jugoslavije - osnovani tek nedavno. Posebno ih je
zanimala uloga ustavnih sudova u jačanju pravne države i poštivanju
ljudskih prava. U tom je kontekstu raspravljana i odluka Ustavnog
suda Republike Hrvatske o usklađivanju mirovina. Prema toj odluci
hrvatska vlada treba umirovljenicima isplatiti neisplaćen dio
mirovina iz razdoblja 1993. - 1997. Evo što su o toj temi rekli
američki, mađarski i poljski pravni stručnjaci.
Ustavni sudovi utvrđuju jesu li zakoni ili pojedine zakonske
odredbe te vladine odluke u skladu s ustavom. Ustavni sud Republike
Hrvatske je prije nekoliko mjeseci utvrdio da je vlada Republike
Hrvatske, 1993., postupila u suprotnosti s Ustavom. Naime, vlada je
tada prestala s usklađivanjem mirovina u skladu s rastom inflacije
i troškova života, što je, međutim, nastavila činiti s plaćama.
Hrvatske vlasti nisu bile oduševljene ovakvom odlukom Ustavnog
suda. Dovele su u pitanje navodni iznos koji duguju
umirovljenicima, te izjavile da bi isplatom duga država
bankrotirala. Visoki dužnosnik Hrvatske demokratske zajednice
Vladimir Šeks najavio je i donošenje zakona kojim bi se ograničio
"aktivizam" Ustavnog suda. Kako su ovu situaciju prokomentirali
pravni stručnjaci na jučerašnjem znanstvenom skupu u Washingtonu?
Stephen Holmes, profesor političkih znanosti na Sveučilištu
Princeton i profesor pravnog fakulteta Sveučilišta New York, rekao
je da ovakve odluke pokazuju da u nekim državama post-komunističke
Europe "još traje rat između države i društva". Ustavni sud se u
takvom sukobu javlja kao posljednja obrana nezaštićenog građanstva
- smatra profesor Holmes. Ustavni sud u stvari obavlja posao
parlamentarnih zastupnika i zbog toga uloga izabranih tijela,
poput hrvatskog Sabora, još više slabi, kaže ovaj američki
stručnjak. "Ustavni sud Hrvatske smatra da se državni proračun
treba dramatično povećati kako bi se vratio dug. Slični su se
slučajevi dogodili nešto ranije i u Mađarskoj i Poljskoj. Kritičari
Ustavnog suda kažu da se radi o demagoškoj, populističkoj odluci.
Kritičari tvrde da je ona donesena samo zbog toga što Ustavni sud
želi građanima pokazati da je on jedini koji se brine o njihovim
pravima. Je li ta tvrdnja točna? Na određeni način jest: u zemljama
poput Hrvatske ili Rusije još je u tijeku rat između države, odnosno
vlasti, i društva, odnosno građanstva. Takav je sukob označio
cijelo komunističko razdoblje. Naravno, odluka Ustavnog suda
Hrvatske ne rješava temeljno pitanje društva: kako stvoriti
demokratske ustanove, koje bi osigurale ispunjavanje interesa obje
strane - i vlasti ali i građana."
Stephen Holmes smatra da se zato pozornost treba posvetiti pravnom
ozračju u kojem djeluje Ustavni sud Hrvatske.
= Imamo slučaj Ustavnog suda koji ima sve odlike tih institucija u
Europi, recimo u Njemačkoj. Ali u isto vrijeme, obični sudovi su
isti kao što su bili i u prošlosti. Nije provedena reforma,
infrastruktura im je manjkava, novaca nema, ponekad se čeka
godinama da bi predmet stigao pred suca. U takvoj situaciji,
Ustavni sud je često samo ukras, i ne pridonosi mnogo uspostavi
pravne države.
Poljska je vlada 1991. godine postupila slično kao i Hrvatska 1993.
U parlamentu je prihvaćen zakon prema kojemu su smanjene stope
usklađivanja mirovina s inflacijom. Ustavni sud Poljske je
presudio da je to u načelu dopušteno, ali da se ne smije činiti
retroaktivno, već da se mjera može odnositi jedino na "buduće"
penzionere. Kako je vladina mjera bila retroaktivna, dug se morao
isplatiti. Međutim, vlada je izjavila da će Država u tom slučaju
bankrotirati. Osim toga, parlament je - da bi se izvršila odluka
ustavnog suda - morao donijeti posebnu odredbu. To je trajalo
sljedećih pet godina. Lech Garlicki, sudac Ustavnog suda Poljske,
objašnjava posljedice tog slučaja.
= 1997. prihvaćen je zakon o nekoj vrsti odštete, ali ona još nije u
potpunosti isplaćena. Rezultat je znači da ta odluka ustavnog suda
nikad nije bila u potpunosti izvršena. I sud i vlada su bili vrlo
oštro kritizirani. Ministar financija je podnio ostavku.
Umirovljenici će vjerojatno biti isplaćeni u obliku vlasničkih
vaučera kad se potpuno provede privatizacija. Kada će to biti,
nitko ne zna." Gospodin Garlicki kaže da je ovaj slučaj ipak bio
"upozorenje vlastima" da se tako nešto ne smije ponoviti, pogotovo
ako se odluke o smanjivanju mirovina donose retroaktivno.
(VOA)
300431 MET sep 98
ISPRAVAK VIJESTI: Najava događaja - kultura - za četvrtak, 16. siječnja
Benetton zatvara tvornicu u Osijeku, otkaz za više od 260 radnika - sindikat
Čak 600 policajaca na ogledu košarkaške Eurolige u Parizu
Više od 150 osoba učilo hrvatski jezik na Sveučilištu Magellanes u Čileu
Počinje energetska obnova zgrade gradske uprave u Grubišnom Polju
Francuska: Predsjednica parlamenta upozorava na rizik izglasavanja nepovjerenja vladi
Sabor: Raste broj članova dobrovoljnih mirovinskih fondova
MojPosao: "Lead developeri" lani s najvišim plaćama, najpotplaćeniji frizeri
Izrael optužio Hamas za odustajanje od dijelova sporazuma o primirju
AO: Sonego zaustavio brazilskog tinejdžera Fonsecu