FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA. 29. IX. USTAVNI SUD

GLAS AMERIKE - VOA 29. IX. 1998. Uloga Ustavnog suda RH u "ratu između države i društva". Prilog Bojana Klime. Jučer je na Sveučilištu American, ovdje u Washingtonu, održan znanstveni skup o ulozi ustavnih sudova u državama srednje i istočne Europe. Znanstvenici iz Sjedinjenih Država i Europe analizirali su rad ustavnih sudova koji su - osim u Poljskoj i državama bivše Jugoslavije - osnovani tek nedavno. Posebno ih je zanimala uloga ustavnih sudova u jačanju pravne države i poštivanju ljudskih prava. U tom je kontekstu raspravljana i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske o usklađivanju mirovina. Prema toj odluci hrvatska vlada treba umirovljenicima isplatiti neisplaćen dio mirovina iz razdoblja 1993. - 1997. Evo što su o toj temi rekli američki, mađarski i poljski pravni stručnjaci. Ustavni sudovi utvrđuju jesu li zakoni ili pojedine zakonske odredbe te vladine odluke u skladu s ustavom. Ustavni sud Republike Hrvatske je prije nekoliko mjeseci utvrdio da je vlada Republike Hrvatske, 1993., postupila u suprotnosti s Ustavom. Naime, vlada je tada prestala s usklađivanjem mirovina u skladu s rastom inflacije i troškova života, što je, međutim, nastavila činiti s plaćama. Hrvatske vlasti nisu bile oduševljene ovakvom odlukom Ustavnog suda. Dovele su u pitanje navodni iznos koji duguju umirovljenicima, te izjavile da bi isplatom duga država bankrotirala. Visoki dužnosnik Hrvatske demokratske zajednice Vladimir Šeks najavio je i donošenje zakona kojim bi se ograničio "aktivizam" Ustavnog suda. Kako su ovu situaciju prokomentirali pravni stručnjaci na jučerašnjem znanstvenom skupu u Washingtonu? Stephen Holmes, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Princeton i profesor pravnog fakulteta Sveučilišta New York, rekao je da ovakve odluke pokazuju da u nekim državama post-komunističke Europe "još traje rat između države i društva". Ustavni sud se u takvom sukobu javlja kao posljednja obrana nezaštićenog građanstva - smatra profesor Holmes. Ustavni sud u stvari obavlja posao parlamentarnih zastupnika i zbog toga uloga izabranih tijela, poput hrvatskog Sabora, još više slabi, kaže ovaj američki stručnjak. "Ustavni sud Hrvatske smatra da se državni proračun treba dramatično povećati kako bi se vratio dug. Slični su se slučajevi dogodili nešto ranije i u Mađarskoj i Poljskoj. Kritičari Ustavnog suda kažu da se radi o demagoškoj, populističkoj odluci. Kritičari tvrde da je ona donesena samo zbog toga što Ustavni sud želi građanima pokazati da je on jedini koji se brine o njihovim pravima. Je li ta tvrdnja točna? Na određeni način jest: u zemljama poput Hrvatske ili Rusije još je u tijeku rat između države, odnosno vlasti, i društva, odnosno građanstva. Takav je sukob označio cijelo komunističko razdoblje. Naravno, odluka Ustavnog suda Hrvatske ne rješava temeljno pitanje društva: kako stvoriti demokratske ustanove, koje bi osigurale ispunjavanje interesa obje strane - i vlasti ali i građana." Stephen Holmes smatra da se zato pozornost treba posvetiti pravnom ozračju u kojem djeluje Ustavni sud Hrvatske. = Imamo slučaj Ustavnog suda koji ima sve odlike tih institucija u Europi, recimo u Njemačkoj. Ali u isto vrijeme, obični sudovi su isti kao što su bili i u prošlosti. Nije provedena reforma, infrastruktura im je manjkava, novaca nema, ponekad se čeka godinama da bi predmet stigao pred suca. U takvoj situaciji, Ustavni sud je često samo ukras, i ne pridonosi mnogo uspostavi pravne države. Poljska je vlada 1991. godine postupila slično kao i Hrvatska 1993. U parlamentu je prihvaćen zakon prema kojemu su smanjene stope usklađivanja mirovina s inflacijom. Ustavni sud Poljske je presudio da je to u načelu dopušteno, ali da se ne smije činiti retroaktivno, već da se mjera može odnositi jedino na "buduće" penzionere. Kako je vladina mjera bila retroaktivna, dug se morao isplatiti. Međutim, vlada je izjavila da će Država u tom slučaju bankrotirati. Osim toga, parlament je - da bi se izvršila odluka ustavnog suda - morao donijeti posebnu odredbu. To je trajalo sljedećih pet godina. Lech Garlicki, sudac Ustavnog suda Poljske, objašnjava posljedice tog slučaja. = 1997. prihvaćen je zakon o nekoj vrsti odštete, ali ona još nije u potpunosti isplaćena. Rezultat je znači da ta odluka ustavnog suda nikad nije bila u potpunosti izvršena. I sud i vlada su bili vrlo oštro kritizirani. Ministar financija je podnio ostavku. Umirovljenici će vjerojatno biti isplaćeni u obliku vlasničkih vaučera kad se potpuno provede privatizacija. Kada će to biti, nitko ne zna." Gospodin Garlicki kaže da je ovaj slučaj ipak bio "upozorenje vlastima" da se tako nešto ne smije ponoviti, pogotovo ako se odluke o smanjivanju mirovina donose retroaktivno. (VOA) 300431 MET sep 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙