ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Prvi postulat bankarstva je da plasmani poslovnih banaka moraju biti ročno usklađeni s prikupljenim depozitima. U Hrvatskoj nema te usklađenosti pa sve hrvatske banke možemo smatrati rizičnima i
nelikvidnima, rekao je danas za Hinu financijski analitičar dr. Guste Santini. Prema njegovim riječima, kako se 30 posto kunske pasive nalazi u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) kroz obveznu rezervu, ona bi morala stajati ne samo iza likvidnosti već i iza solventnosti hrvatskih banaka.
ZAGREB, 25. rujna (Hina) - Prvi postulat bankarstva je da plasmani
poslovnih banaka moraju biti ročno usklađeni s prikupljenim
depozitima. U Hrvatskoj nema te usklađenosti pa sve hrvatske banke
možemo smatrati rizičnima i nelikvidnima, rekao je danas za Hinu
financijski analitičar dr. Guste Santini. Prema njegovim riječima,
kako se 30 posto kunske pasive nalazi u Hrvatskoj narodnoj banci
(HNB) kroz obveznu rezervu, ona bi morala stajati ne samo iza
likvidnosti već i iza solventnosti hrvatskih banaka.#L#
Prema podacima HNB-a, krajem prošle godine bilanca poslovnih
banaka iznosila je otprilike 75 posto bruto domaćeg proizvoda
(BDP). Istodobno je udio loše aktive iznosio svega 5,42 posto
ukupne aktive, što financijski analitičari, pa i sami bankari,
ocjenjuju nemogućim s obzirom na povećanje dospjelih nenaplaćenih
potraživanja na više od 11 milijardi kuna, s daljnjom tendencijom
rasta.
Restriktivna monetarna politika, previsoka obvezna rezerva,
politika tečaja uz strukturne disproporcije i nelikvidnost
hrvatskog gospodarstva, glavni su uzroci nelikvidnosti i
rizičnosti banaka, smatra Santini.
Prema njegovim riječima, banaka je previše, a razlog tome je
potpuni izostanak strategije i koncepcije hrvatskog financijskog
sustava. Mnoge banke su osnivane zato jer ne postoji financijsko
tržište, brojne su nastale zbog lakšeg funkcioniranja poduzeća, pa
svaku banku treba posebno promatrati.
Predsjednik Uprave Raiffeisenbank i potpredsjednik Udruženja
banaka i drugih financijskih institucija pri Hrvatskoj
gospodarskoj komori Zdenko Adrović smatra da je 90 pa i više posto
novoosnovanih banaka nastalo bez stvarnog kapitala.
Prema njegovim riječima, najčešće se radilo o kratkoročnim
izvorima koji su se posuđivali tako osnivanim bankama, a taj se
novac raznim kanalima, najčešće kroz kreditne aranžmane, vraćao
dioničarima.
Veliki broj banaka je, prema njegovim riječima, "zarobljeno" u masi
loših kredita jer su novac posuđivali onima koji ga nisu mogli
vraćati.
Prema anketi Privrednog vjesnika i Studia Weber koje je provedeno
na uzorku od 400 ispitanika, a objavljeno u srpnju ove godine, i
građani imaju mišljenje slično bankarima i financijskim
analitičarima.
Oni smatraju da više od 80 posto svih afera u hrvatskom bankarstvu
nastaje zbog prevelike povezanosti banaka sa formalnim i
neformalnim centrima moći, želje za brzom zaradom banaka iza koje
ne stoji odgovarajući financijski kapital i sumnjivo vlasništvo
banaka.
Procjenjujući razvoj hrvatskog bankarstva u sljedeće četiri godine
Adrović u Hrvatskoj najavljuje stečajeve. Iz državnog proračuna
će, prema njegovoj procjeni, biti isplaćeno nešto manje od
milijardu njemačkih maraka na ime osiguranja štednje građana, a
neke već sanirane banke bit će opet sanirane kroz proces tihe
sanacije.
Santini, pak, smatra da nije rješenje u zatvaranju banaka, jer tada
trpe dioničari, komintenti i štediše. Stečajevi su trenutno
rješenje koje ne "liječi" posljedice. Trajno je rješenje jedino
postupno restrukturiranje hrvatskog bankarskog sustava.
Slučaj Glumina banke Santini ne želi komentirati, no činjenica je,
smatra on, da se treba zapitati da li Savjet HNB-a ima pravo
odlučiti o tome koju banku treba sanirati novcem poreznih
obveznika, a koju ne, ili koju banku pustiti da padne pod stečaj.
JADRANKA ŠEVIĆ
(Hina) pp sbo
251413 MET sep 98