ZAGREB, 27. kolovoza (Hina) - Grandinvest Corporation, kao potencijalni investitor u Glumina banku dostavio je Hrvatskoj narodnoj banci pismo namjere u kojem navode svoje nakane i želju da dokapitalizira banku s 50 milijuna američkih
dolara i postane vlasnikom 75 posto dionica banke, rekao je u razgovoru za Hinu predsjednik Uprave Glumina banke Marko Marčinko. Odgovarajući na upit o tumačenju HNB-a da ona nije primila zahtjev za suglasnošću na kupovinu više od 10 posto dionica banke, Marčinko je podsjetio da je pismo namjere dostavljeno uz Program dobrovoljne sanacije i restrukturiranja banke 21. srpnja te da je problem nastao zbog tehničkog detalja, jer na dokumentu nije izričito pisalo da je riječ o zahtjevu.
ZAGREB, 27. kolovoza (Hina) - Grandinvest Corporation, kao
potencijalni investitor u Glumina banku dostavio je Hrvatskoj
narodnoj banci pismo namjere u kojem navode svoje nakane i želju da
dokapitalizira banku s 50 milijuna američkih dolara i postane
vlasnikom 75 posto dionica banke, rekao je u razgovoru za Hinu
predsjednik Uprave Glumina banke Marko Marčinko. Odgovarajući na
upit o tumačenju HNB-a da ona nije primila zahtjev za suglasnošću na
kupovinu više od 10 posto dionica banke, Marčinko je podsjetio da je
pismo namjere dostavljeno uz Program dobrovoljne sanacije i
restrukturiranja banke 21. srpnja te da je problem nastao zbog
tehničkog detalja, jer na dokumentu nije izričito pisalo da je
riječ o zahtjevu.#L#
Glumina banka čeka rujansku sjednicu Savjeta Hrvatske narodne
banke (HNB) na kojoj će se središnja banka očitovati o Programu
dobrovoljne sanacije, iako su iz HNB-a najavljivali da će Savjet o
tome raspravljati krajem kolovoza. Prema zakonu, HNB se o programu
dobrovoljne sanacije banke mora očitovati u roku 60 dana od
primitka Programa, što znači do 23. rujna ove godine.
Namjeravana prodaja većinskog paketa dionica banke Grandinvest
Corporationu, skupini međunarodnih investitora, kako se nazivaju,
i daljnja dokapitalizacija banke, razlikuje se od prvotne
informacije iz banke jer je kao budući većinski vlasnik
najavljivana izraelska Lustig grupa. Sada Glumina banka govori o
Grandinvestu, u kojem su, kako je poznato, uz Lustig grupu i
nizozemski te njemački investicijski fondovi FMO i DEG, kao i još
dva, još neimenovana investitora.
Iz Izraela je Hina dobila i informaciju da će Lustig grupa
preispitati politiku svojih ulaganju u Hrvatsku, ali i u slučaju
njihova odustajanja, po riječima Davida Feldmana, to neće bitnije
utjecati na namjere Grandinvest Corporationa da osigura većinski
paket dionica Glumina banke. Feldman je u Zagrebu predstavljen kao
predstavnik Lustig grupe, a kasnije se pojavio kao potpisnik
preliminarnog ugovora u ime stranih investitora odnosno
Grandinvesta.
Predsjednik Uprave Glumina banke Marčinko potvrdio je novinaru
Hine kako je preliminirani Ugovor, kojim je regulirana
dokapitalizacija Glumina banke i prodaja udjela u Glumina grupi,
potpisan s Grandinvest Corporation, pod uvjetom da ga potvrdi HNB.
Dokument je definiran 4. kolovoza, a potpisan 7. kolovoza. Na upit
da razjasni zašto je banka govorila da je potpisnik ugovora Lustig
grupa, koja će postati i većinski vlasnik, Marčinko je rekao kako se
Grandinvest pojavio kao potpisnik ugovora, da je Glumina banka
znala od samog početka da je više investitora te da je Lustig grupa
izašla sa svojim imenom kao prvi zainteresirani ulagač, nakon kojeg
su se počeli javljati i drugi investitori. Prihvate li se Program i
dokapitalizacija banke, Marčinko procjenjuje da će se pridružiti i
drugi investitori, koji su zasad dali načelnu suglasnost, a neki
domaći te inozemni komitenti suglasni su da svoja potraživanja
pretvore u dionički kapital. Nije precizirao koliko njih i o kojem
je iznosu riječ.
Strani su ulagači prikrivali identitet jer su nakon objave o
ulagaču, neki iz Hrvatske zvali predstavnike Lustig grupe i
govorili da ne ulažu i zbog toga su se oni prilično začudili i doveli
u pitanje općenito ulaganje u Hrvatsku, rekao je Marčinko.
Program samosanacije temeljen je na potencijalu banke i namjeri da
se većinski dio banke proda stranim investitorima. Detalji su
tijekom dva mjeseca s predstavnicima stranog investitora
razrađivani u pregovorima s poslovodstvom Glumina banke. Ugovor je
na 16 stranica razradio sve detalje oko ulaganja Grandinvest
Corporationa, tako da se nakon suglasnosti HNB-a potpisuje kao
Ugovor, ali bez promjena. Zato se u javnosti govorilo kao o konačnom
ugovoru, kazao je Marčinko.
Grandinvest je potpisnik, struktura ulagača koje on okuplja
Glumina banku u krajnjem slučaju ne zanima, jer će se kod konačnog
ugovora morati objaviti imena investitora. O dva još neimenovana
investitora, Marčinko je tek naznačio kako je riječ o dvjema, kaže,
poznatim američkim korporacijama.
Marčinko je napomenuo kako je i Feldman tražio da korespondencija o
investitorima s HNB-om bude poslovno diskretna između njih,
tražeći da se imena ulagača ne otkrivaju dok se ne završi cjelokupan
posao, od revizije do odluke HNB-a.
Program dobrovoljne sanacije i restrukturiranja Glumina banke
predan je HNB-u 21. srpnja, nakon krize koja je počela u travnju.
Zaključno s 22. srpnja, HNB je dala Glumina banci na korištenje
ukupno 200 milijuna kuna kratkoročnog kredita za premošćivanje
nelikvidnosti. "Da je HNB odmah banci na raspolaganje stavila
dogovorenih 200 milijuna kuna, ne bi uopće bilo problema s
poslovanjem banke i daljnjim poslovnim aktivnostima", tvrdi
Marčinko.
Dioničari banke su stotinjak domaćih pravnih i fizičkih osoba, čiji
pojedinačni udjel nije veći od po pet posto, a jedino je udjel
Glumina grupe, zbog dodatnog ulaganja, oko 20 posto, a banka je dio
grupe.
Predsjednik Uprave Glumina banke Marko Marčinko ističe kako banka
ima otvorenih 45.200 štednih računa na kojima je blokirano 1,4
milijarde kuna (409 milijuna njemačkih maraka). Od toga se najviše,
1,08 milijardi kuna (300 milijuna DEM), odnosi na pojedinačne
štedne uloge do 100.000 kuna - za čiju isplatu jamči država. Na
računima 5051 deponenta banke, najviše malih i srednjih
poduzetnika, blokirano je oko 180 milijuna kuna.
Štedišama su dosad isplaćena 23 milijuna kuna, dok je 180 milijuna
kuna, odnosno većinu kratkoročnog kredita HNB, Glumina banka
isplatila po akceptnim nalozima tvrtkama u državnom vlasništvu.
Kriza nelikvidnosti traje duže vrijeme, a sve je počelo od travnja,
kada je odljev sredstava bio, kaže predsjednik Uprave banke, 162
milijuna kuna (45 milijuna DEM). Tijekom posljednjih mjeseci
pronalaženi su različiti mehanizmi kako bi banka mogla koliko-
toliko funkcionirati. Naglašena je bila solidarnost komitenata
štediša, a i sve inozemne banke s kojima surađujemo pokazale su
također spremnost pomoći ili kroz odgodu plaćanja ili interes za
zamjenom svojih potraživanja u dionički kapital banke. Takav
interes postoji i među domaćim komitentima.
Komitenti su solidarni, ponešto se manjih iznosa i danas isplaćuje
na šalterima, a s većim štedišama i komitentima nalaze se različiti
oblici odgode, kompenzacija i sl. Sadašnje obveze su 72 milijuna
kuna (20 milijuna DEM) prema štedišama koje su najavile podizanje
svojih sredstava te 108 milijuna kuna (30 milijuna DEM) obveza
prema inozemstvu za koje je dogovorena odgoda plaćanja, iznio je
Marčinko. Od travnja do danas smanjivala se bilanca banke, zbog
odljeva sredstava i pokrivanja obveza na teret potraživanja. Tako
se bilanca smanjila za 720 milijuna kuna i sada je oko 2,5 milijarde
kuna.
Upit hoće li i može li nastati udar na likvidnost deblokadom računa,
Marčinko je prokomentirao je da je to teoretski moguće, ali da je
najveći dio štediša i deponenata već potpisao da sredstva neće
podizati 100 dana nakon deblokade.
Marčinko podsjeća kako bi eventualno odbijanje prihvaćanja
Programa samosanacije, moglo dovesti ili do državne sanacije ili
pak do stečaja banke. Obje te mogućnosti ocjenjuje nepovoljnima.
Tako bi, primjerice, u slučaju stečaja, prema domaćim štedišama
obveze države iznosile oko 1,08 milijardi kuna, dok bi prema
inozemstvu trebalo podmiriti oko 540 milijuna kuna.
Stoga smatra da bi za državu, banku i komitente najbolje rješenje
bila dokapitalizacija i da se vlastitim snagama banka izvuče iz
sadašnjih teškoća.
Na upit o sadašnjoj vrijednosti Glumina banke, Marčinko je kazao
kako i sada banka, s ulozima komitenata, nekretninama i ostalim
potencijalnim izvorima, vrijedi oko 3,6 milijardi kuna.
Prvi čovjek Glumina banke napominje kako odluku o Programu
samosanacije Savjet HNB-a mora donijeti do 23. rujna. To čekanje u
dnevnom poslovanju ne predstavlja većih poteškoća, jer se najveća
kriza smirila. Sa svoje strane u Banci su, tvrdi, napravili sve:
dostavljen je Program samosanacije, dodatna revizija HNB-a
obavljena je i završila je u petak, a komunikacija između
investitora i HNB-a je ta koja će ubrzati i odrediti podršku
Programu. Pretpostavka je da će to ostati i dalje privatna banka,
banka koja će se konsolidirati, mišljenja je Marčinko .
Zamoljen za komentar o aktivnostima HNB-a i, kako neki tvrde,
odugovlačenju donošenja rješenja, Marčinko je ocijenio da je HNB i
superrevizijom pokazala želju da čvrsto preuzme odgovornost i jače
kontrolira cijeli bankarski sustav. Za sve je to potrebno vrijeme.
S jedne strane je očito zalaganje za ispravnu opciju jačeg
kontrolora, a s druge strane se nalazimo u zakonskim mehanizmima i
instrumentariju koji su naslijeđeni. Prvi se puta HNB susreće sa
rizikom i problemom nelikvidnosti nove privatne banke, što je samo
po sebi delikatno. Tu je i njihova neekipiranost i pitanje
organizacije. Vjerujem da se pravilnim postavkom instrumentarija
prema Glumina banci stvara generalna zaštita i postavka te presedan
koji može biti primjenjiv i za ostale banke, kazao je Marčinko.
(Hina) db il
270956 MET aug 98