RDW 22. IX.OBAVJEŠTAJNA

NJEMAČKI RADIO - RDW 22. IX. 1998. "Undercover. Der BND und die deutschen Journalisten" Autor: Erich Schmidt-Eenboom Knjiga "Tajno. Savezna obavještajna služba i njemački novinari" izazvala je u Njemačkoj kontroverze i prije službenog objavljivanja, u kolovozu ove godine. Napisao ju je Erich Schmidt- Eenboom, voditelj Instituta za istraživanje mira u Weilheimu, inače dobar poznavatelj rada tajnih služba. Autor opisuje ponajprije zapadnonjemački medijski krajolik u 70-im i 80-im godinama, kad su brojni novinari, navodno, surađivali sa Saveznom obavještajnom službom, BND-om. Na listi BND-a iz 1970., koja je objavljena u knjizi, navodi se 230 takozvanih "veza s novinstvom". Međutim, autor iznosi i primjere iz novijeg vremena. Brojni imenovani novinari proturječe tvrdnjama Schmidt-Eenboona i 17. je rujna privremenom sudskom odlukom nakladniku zabranjeno da i dalje prodaje knjigu u sadašnjoj inačici. To je postignuto na zahtjev glavnog urednika lista "Bild" i bivšeg vladinog glasnogovornika Petera Boenischa. Osvrt Bettine Burkart. Ono što je u Njemačkoj zanimljiv i djelomice zabavan spor oko jedne knjige, na drugom se mjestu instrumentalizira kao argument za ograničavanje slobode novinstva. Nakon što su iz Jugoslavije protjerani njemački novinari Erich Rathfelder i Friedhelm Brebeck, srpski su mediji pisali o njihovoj vezi s njemačkim tajnim službama kao i "Politika" u članku od 1. rujna. Da pojasnimo: njihova se imena ne pojavljuju u knjizi Ericha Schmidta-Eenboona. Ali obojica su izvješćivala o srpskim napadima na sela na Kosovu i time se suprotstavila službenim jugoslavenskim prikazima. O svom izgonu iz Jugoslavije Erich Rahefelder je našoj radijskoj postaji izjavio: "Osobno sam, naravno, pogođen. Znam kako funkcioniraju takvi mehanizmi. Osobu se diskreditira na taj način da je optuže za suradnju s tajnim službama. No, ovdje se radi o profesionalnom ubojstvu, o diskreditiranju mojeg rada, što je neugodno, i mojeg znanja, što je također neugodno. Beogradski promidžbeni stroj je na djelu, vrlo je aktivan, kao što je bio i za vrijeme rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Dezinformacijama pokušava odvratiti pozornost od politike etničkog čišćenja na Kosovu, odvratiti pažnju od onoga što se zapravo događa. Podsjetimo se da se nedavno pucalo na izbjeglice na granici prema Crnoj gori. Za to se slučajno saznalo. Ali što se događa u selima, to ne znamo zato što je sloboda novinstva ograničena. Novinskom kampanjom pokušava se odvratiti pozornost od takve neljudske politike, pa i kampanjom protiv mene, u tome je tajna mog izgona". Bez obzira na to hoće li opet smjeti putovati u Jugoslaviju ili ne, Rathfelder drži da novinari moraju uživati slobodu djelovanja. I to svuda. Jugoslavija je potpisala odgovarajuće međunarodne sporazume i mora ih se pridržavati. Na to je u Beogradu želio podsjetiti opunomoćenik OESS-a, Freimut Duve, ali mu je Jugoslavija početkom mjeseca uskratila ulaznu vizu. Duve je u Beogradu htio službeno razgovarati i o protjerivanju dvojice njemačkih novinara. Za našu radijsku postaju Duve je izjavio da mu je jugoslavenski veleposlanik u Austriji u otkaznom pismu skrenuo poornost i na knjigu "Savezna tajna služba i njemački novinari", napomenuvši mu da je svakako pročita. Friedhelm Brebeck, dopisnik prvog programa njemačke televizije, djelomice je bio iznenađen protjerivanjem, ali zapravo i nije. "Postojala je predigra našem protjerivanju, dva tjedna ranije na televiziji, a zatim u novinama, a pri svemu je marljivo sudjelovao Tanjug. Tu su kritizirana netočna izvješćivanja međunarodnih medija, govorilo se o mržnji prema Srbima i o tome da sva izvješća i izvjestitelje treba staviti pod povećalo i reagirati na njih. Dakle, sve je bilo najavljeno". Brebeck primjećuje da od jugoslavenske strane još nije dobio službeno objašnjenje svojeg izgona, iako mu je to bilo najavljeno kad mu je na makedonskoj granici vraćena putovnica. Umjesto toga, u jugoslavenskom je tisku oklevetan, između ostaloga, optužen je i za kontakte s njemačkom tajnom službom. U jednom je članku čak proglašen dvorskim izvjestiteljem saveznog kancelara Helmuta Kohla. "Nažalost, i takvi su članci mogući. To bi se, naravno, u Beogradu moglo protumačiti kao sloboda tiska. A zapravo se iza svega ne nalazi slučajnost, nego prema mišljenju tih novina i časopisa, ako se nešto takvo objavi u određenom trenutku, to ima poseban smisao". (RDW) 250344 MET sep 98