ZAGREB, 24. rujna (Hina) - Sedamdeset kritika o djelima sedamdeset i sedam suvremenih hrvatskih pisaca sadržaj je i podnaslov knjige Igora Mandića "Književno (st)ratište - Kritika hrvatske tekstualnosti 1991-1996/97.", predstavljene
danas u Matici hrvatskoj u Zagrebu. Izdavač knjige je Nakladni zavod Matice hrvatske, a najnoviji Mandićev autorski naslov predstavili su Danko Plevnik, Velimir Visković i autor.
ZAGREB, 24. rujna (Hina) - Sedamdeset kritika o djelima sedamdeset
i sedam suvremenih hrvatskih pisaca sadržaj je i podnaslov knjige
Igora Mandića "Književno (st)ratište - Kritika hrvatske
tekstualnosti 1991-1996/97.", predstavljene danas u Matici
hrvatskoj u Zagrebu. Izdavač knjige je Nakladni zavod Matice
hrvatske, a najnoviji Mandićev autorski naslov predstavili su
Danko Plevnik, Velimir Visković i autor.#L#
U vrijeme kad prosječni hrvatski građanin, nakon školovanja,
pročita tek 20 knjiga, isti broj knjiga iz pera samo jednoga autora
zavidna je brojka, rekao je Danko Plevnik. Mandića kao pisca resi
snaga intelektualne usredotočenosti, volja za pisanjem i
pismenost, koja je pak najpotrebnija samu jeziku. Ustrajati u
pismenosti u vremenu kad je najpopularnija hrvatska novinarka
popularna baš zbog nepismenosti još je jedna od Mandićevih vrlina
iskazana i u toj "knjizi o knjigama", pisanoj u prepoznatljivoj
Mandićevoj maniri erotično-polemičnoga kriticizma, ocijenio je
Plevnik.
Mandićeva knjiga jedini je literarno-relevantan dokument događaja
u hrvatskoj književnosti u zadnjih sedam godina, ustvrdio je
Velimir Visković. Prije 25 godina rekao bih sve najgore o Mandićevu
pisanju, ali danas mogu reći da je Mandić izvanredan pisac
negativnih književnih kritika, kojima hrvatsko kritičko pismo
najviše i oskudijeva. Mandićeva "higijeničarska" kritika, pisana
često paradoksalnim rečeničnim konstrukcijama, hrabar je istup
protiv dominantna ukusa sredine i političke oportunosti, drži
Visković.
Književna kritika je efemerida (tablica), koja je putokaz u
književnosti i horoskop svake književnosti, drži Igor Mandić.
Danas se čita manje nego ikada i 99 posto naših znanja o
književnosti samo su pokupljeni okrajci onoga što je književnost.
Po Mandiću književne se povijesti danas rade zbog osvećivanja
suvremenicima, a i književnim se kritičarima treba osvetiti za
života.
Knjiga sadržava moj pokušaj sažetka tekstualnosti hrvatske
književnosti u sedmogodišnjem razdoblju, tj. predstavlja i ono što
nije književnost, a želi biti oknjiženo, kazao je Mandić.
(Hina) ip dd
241704 MET sep 98