23. IX. EL PAIS -NJEMAČKI IZBORI

ŠPANJOLSKA EL PAIS 23. IX. 1998. Velika važnost njemačkoga vodstva Dopisnica lista iz Bonna Pilar Bonet komentira predizbornu kampanju u Njemačkoj i piše o mogućim posljedicama izbora. U članku, između ostaloga, stoji: "Njemački kancelar Helmut Kohl fizička je i ideološka potpora plana stvaranja zajedničke Europe, a njegovi su korijeni u dvama sukobima: u Drugom svjetskom ratu, koji je izazvao podjelu Njemačke, i u hladnom ratu, koji je završio ujedinjenjem Njemačke. Ako kancelar, glavni tvorac europske politike i nositelj 'povijesnog sjećanja' ovog stoljeća, ode, mreža kompromisa te gospodarskih i moralnih obećanja između Njemačke i njezinih susjeda na istoku i zapadu, koju je Kohl ispleo od 1989. godine, rasplinut će se i ostat će samo realnost: Njemačka je najveća sila europskog kontinenta i, prije ili kasnije, novi će naraštaji, neopterećeni teretom dvaju poslijeratnih razdoblja, morati preuzeti na sebe veliku odgovornost. Ne zna se još je li njemačka Socijaldemokratska stranka, kojoj vlastite kategorije podjele svijeta nisu dopustile da pravodobno zgrabi prigodu ujedinjenja, pripremljena za nove izazove poslije 16 godina provedenih u oporbi. I tek treba vidjeti hoće li njezin kandidat za mjesto kancelara, Gerhard Schröder, uspjeti otići dalje od sebične obrane blagostanja njemačkih radnika, izvesti tu razinu života i svojim europskim partnerima te zadržati na ulici države Istoka, kandidate za pristup Europskoj uniji. Kad je riječ o odugovlačenju, što je moguće više, prihvata useljenika koji bi otežali stanje na njemačkom tržištu radne snage, danas postoji konsenzus između SPD-a, koji već gleda godinu 2006. kao početak pristupa tih država, i CDU-a, koji želi još dulje rokove nego što su svojedobno nametnuti Španjolskoj, te da se ti rokovi dogovaraju za svaku državu posebno. U knjigama sjećanja njemačkih političara i diplomata koji su, 1989. i 1990. godine bili u 'kuhinji' njemačkoga ujedinjenja, mogu se vidjeti velike geste i spretno trgovanje koji su Kohlu omogućili da postane povijesna osoba. Kako bi otklonio zapreke i pridobio pristaše, Kohl se poslužio čekovnom knjižicom s tolikom velikodušnošću da ona i dan-danas opterećuje njemačko gospodarstvo, a obećao je i da će njegova država dijeliti sudbinu Europe. Ključni dio cijelog plana bila je francusko-njemačka osovina, jezgra europske integracije sve do ujedinjenja Njemačke. Kohl je Mitterranda morao uvjeravati da je njemačko ujedinjenje u njihovu zajedničkom interesu. Zahvaljujući 'osobnom povjerenju' u kancelara, Mitterrand je 'jedan od prvih koji su prežvakali šok zbog njemačkog ujedinjenja' i jedan od prvih koji 'je odlučio krenuti putem prema zajedničkoj Europi, zajedno s Kohlom i protiv volje francuskih političara', piše Joachim Bitterlich, zadužen za vanjsku politiku i sigurnost tadašnje vlade u svojoj knjizi 'Schwierige Nachbarschaft am Rhein', u izdanju Wernera Rougeta. (...) Novi naraštaji, ako 27. rujna dođu na vlast u Njemačkoj, mogli bi se susresti s nekim starim problemima, i moraju biti spremni na to, ako ne žele da se duhovi iz prošlosti opet pojave i dignu ruku na 'nositelje sjećanja na povijest'. Jedan od tih problema jesu i zahtjevi pripadnika njemačke manjine koji su prognani iz država istočne Europe poslije Drugoga svjetskog rata. Sve do danas ti su zahtjevi bili anakronizam koji se oživljavao samo prije izbora, ali bi se sada situacija mogla promijeniti. Bundestag je 29. svibnja ove godine prihvatio zahtjev da se pripadnike njemačke manjine koji su živjeli na istoku smatra žrtvama 'velike nepravde' i prema kojemu bi oni trebali imati pravo na 'slobodno biranje prebivališta u Češkoj i Poljskoj. A u Pragu i Varšavi kriknuli su na to do neba. Ulazak u Europsku uniju prisilit će ih na promjenu državnog zakonodavstva koje će spriječiti povratak tih ljudi. A opasna će tema kasnije otežati pregovore o ulasku u Europsku uniju i već sada izgleda kao razlog ili izgovor za sprječavanja useljavanja iz država europskog istoka. Tako da već sada, vrlo brzo nakon svega, povijesne uspomene omogućavaju uspoređivanje nacističkih zločina s progonom Nijemaca. Erica Steinbach, predsjednica Udruge prognanika, kaže: 'Na isti način kao što smo mi, Nijemci, morali prihvatiti nacističke nepravde, Poljaci i Česi moraju prihvatiti nepravde koje su počinili prema njemačkih prognanicima'". 240428 MET sep 98